Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zlatna jezičnica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 129030 od 15. rujan 2021. u 14:40 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Zlatna jezičnica
Zlatna jezičnica (Ligularia sibirica)
Zlatna jezičnica (Ligularia sibirica)
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Angiospermae
Razred: Eudicots
Red: Asterales
Porodica: Asteraceae
Rod: Ligularia
Vrsta: L. sibirica
Dvojno ime
Ligularia sibirica
L.
Sinonimi
Cineraria sibirica (L.) L.

Senecio ligularia Hook. f.
Senecio sibiricus (L.) L. f.
Senecio cacaliifolius Sch. Bip.
Izvor: GRIN,[1] BMG[2]

Zlatna jezičnica (sibirska jezičnjača, lat. Ligularia sibirica) je tipična vrsta iz roda Ligularia.[3]

Opis biljke

Zlatna jezičnica je trajnica, visine i više od 2 m. Stabljika je ravna i nerazgranjena, u presjeku šuplja. Donji su listovi na dugoj peteljci, sjajni, srcoliki i veliki (10 do 15 cm). Na stabljici smjerom prema vrhu, listovi su sve manji i sjedeći. Na vrhu stabljike u dugom grozdastom cvatu nalazi se veliki broj zlatnožutih glavičastih cvatova. Rubni su cvjetovi glavičastog cvata jezičasti, (8-10 cvjetova), a središnji su cjevasti. Plod je kratka smeđa roška s bjelkastim papusom. Cvat je najljepše razvijen od sredine kolovoza do sredine rujna.

Rasprostranjenost biljke

1989. godine, vrsta je nađena u Nacionalnom parku Plitvička jezera i tad je prvi put zabilježena za floru Hrvatske. Ona je u velikom broju primjeraka nađena na dva lokaliteta u Parku. Raste u dolini na vlažnom i močvarnom staništu uz potok i uz grmlje crne johe i vrba. Prema dosadašnjim spoznajama nalaz zlatne jezičnice u Nacionalnom parku Plitvička jezera predstavlja najjužnije nalazište vrste unutar areala. Glavni areal vrste nalazi se u srednjoj i istočnoj Aziji. U Europi je raširena u francuskom Srednjogorju, Tatrama (do 900 m/nm), Poljskoj, istočnoj Austriji, Rumunjskoj, Bugarskoj, na području istočnog i zapadnog dijela Karpata i na Uralu. Na čitavom prostoru razvija se na sličnim staništima kao i u Parku.

Izvori

  1. Germplasm Resources Information Network (GRIN) (14. prosinca 1995.). "Taxon: Ligularia sibirica (L.) Cass." (HTML). Taxonomy for Plants. USDA, ARS, National Genetic Resources Program, National Germplasm Resources Laboratory, Beltsville, Maryland. http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?22060 Pristupljeno 23. studenoga 2009. 
  2. Botanic Garden and Botanical Museum Berlin-Dahlem. "Details for: Ligularia sibirica" (HTML). Euro+Med PlantBase. Freie Universität Berlin. http://ww2.bgbm.org/EuroPlusMed/PTaxonDetail.asp?NameId=124079&PTRefFk=7000000 Pristupljeno 23. studenoga 2009. 
  3. "Ligularia" (HTML). Index Nominum Genericorum. International Association for Plant Taxonomy. 20. veljače 2006.. http://botany.si.edu/ing/INGsearch.cfm?searchword=Ligularia Pristupljeno 23. studenoga 2009. 
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Nacionalnog parka Plitvička Jezera (http://www.np-plitvicka-jezera.hr/hrv/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Nacionalni park Plitvička jezera.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Zlatna jezičnica.