Uz opća pravila o provjerama koja su važeća za sve projekte Wikimedije, predlažem da se dogovorimo jesu li nam kao nekim wikijima potrebna dodatna, lokalna pravila. Kod nas već postoje 3 stranice koje su kandidati za pravila (iako neke stvari po diskreciji primjenjujemo), ali ih treba revidirati, raspraviti, dopuniti.
S tim u svezi, za početak diskusije predstavljam dva modela uloge provjeritelja:
| Trenutačni model | Model sličan onome na de, fr ili hu wiki |
|---|---|
| provjere se vrše po diskreciji provjeritelja | provjere se vrše po zahtjevu suradnika uz koji se prilažu dokazi |
| javni zahtjevi imaju neznatnu ulogu (uvidom u dosadašnju evidenciju zaslužni su za <2.5% svih provjera) | zahtjevi su u pravilu javni, a u iznimnim slučajevima privatni (ako su u pitanju povjerljivi i osobni podaci) |
| postoji samo detaljna evidencija kojoj pristupaju provjeritelji i stjuardi | provedba svake provjere se bilježi u dodatnu javnu evidenciju (u skladu za zaštitom privatnosti) |
| provjeritelji mogu sami blokirati suradnike koje su provjerili | provjeritelji ne blokiraju suradnike koje su provjerili |
Ova su dva modela i naočigled dijametralno suprotna. Iz osobnog iskustva primjene prvog modela mogu reći da je isti agresivniji i učinkovitiji u hvatanju zlouporaba, ali isto tako provjertieljima daje priličnu slobodu (samim time i odgovornost). Drugi model je bliži Flopyjevu razmišljanju od prije 3 tjedna (potpuno je transparentan), ali zato nudi rupu koju će iskusan upravitelj čarapcima moći koristiti jer osobe koje su ga prijavile neće moći biti anonimne i nema tajnih provjera. Budući da ništa u životu nije crno-bijelo, osobno sam mišljenja da bi se mogao ostaviti prostor da se iznimno prijava provjeritelju ipak može podnijeti i privatnim putem i riješiti tajno, a kasnije kad poluči neki rezultat ili se pokaže kao nepotrebna, u cijelosti iznese javno kao izvješće. E.coli 14:34, 31. listopada 2009. (CET)
- Provjeritelji bi svakako trebali svake 2 ili 3 godine u reizbore bez obzira na to bili oni aktivni ili ne. Najspornija mi je također rečenica u sadašnjim pravilima:No njegovo je pravo i dužnost privatno provesti provjeru svakog suradnika kod kojeg opravdano posumnja u zlouporabu. Provjeravati se treba isključivo po zahtjevu na za to posebnoj stranici za koji naravno prvo treba procijeniti je li opravdan ili nije i nikako drugačije. Provjeritelj ne bi smio ništa samoinicijativno poduzimati, a to mu gornja rečenica dopušta. Nema on nikakvo "pravo" ni "obvezu", njemu je samo dana takva mogućnost koju treba vrlo transparentno koristiti, što je manje moguće. Ovako bi provjeritelj za bilo koga mogao "opravdano posumnjati u zloupotrebu", a to su bivši provjeritelji obilato zloupotrebljavali. To treba oštro kažnjavati. Treba tome stati na kraj i pooštriti pravila. --Flopy (razgovor) 10:06, 10. listopada 2009. (CEST)
- Zbog prijašnjih zloupotreba ostajem pri svom prijedlogu, ali svakako se slažem s ovim dijelom Ecoilijeva prijedloga: osobno sam mišljenja da bi se mogao ostaviti prostor da se iznimno prijava provjeritelju ipak može podnijeti i privatnim putem i riješiti tajno, a kasnije kad poluči neki rezultat ili se pokaže kao nepotrebna, u cijelosti iznese javno kao izvješće. To zapravo ničim ne proturječi onome što sam predložio, jer kasnije sve postaje javno. Najvažnije je da provjeritelj ne drži takve blokade tajnima nego da se zna da je nekoga blokirao zbog zloupotrebe i zašto. Sam ne bi smio ništa poduzimati, nego samo po prijavi, javnoj ili tajnoj koja kasnije isto postaje javna kako je Ecoli i predložio. --Flopy (razgovor) 17:26, 31. listopada 2009. (CET)
Nekoliko suradnika mi je putem emaila pripomenulo kako popis potvrđenih zlouporaba nije niti cjelovit, niti dosljedan. Napominjem da je taj popis samo rezultat onoga što sam pronašao u nekadašnjoj kategoriji Wikipedija čarapko i nikako ne predstavlja moj osobni izbor. Hoću reći da se na stolu nalaze i konkretni računi jer nisu svi jednako blokirani. Dakle pravila imaju za cilj i to uskladiti.
Ja sam nedavno po svojoj adminskoj diskreciji zauvijek blokirao suradnika Jubito. Ne bih htio da se ovo opet pretvori u raspravu o akcijama provjeritelja, ali ako mi vjerujete na riječ i usporedite njegov rad s radom njegovih čarapara, moći ćete zaključiti o koliko se iskusnom manipulatoru radi. Nisam našao drugih veza, ali tko može jamčiti da ni on nije nečija čarapara? Ovdje se moramo odrediti koliko ćemo ubuduće biti tolerantni prema takvim manipulativnim suradnicima, a koliko ćemo dati vremena neupućenim suradnicima da se upoznaju s pravilima o sekundarnim računima. E.coli 14:57, 31. listopada 2009. (CET)
- Svima mora biti jasno da ne možemo imati i ovce i novce. Ne možemo imati provjeritelja koji će moći dobro raditi svoj posao i boriti se protiv čarapara, a istodobno ograničiti njegov rad i biti potpuno sigurni da neće zloupotrijebiti povjerenje. Postavljanje ograničenja provjeriteljima bitno umanjuje mogućnost otkrivanja dvojnih računa, kao i mogućih zloupotreba. Zato sam ja za široke ovlasti provjeritelja, ipak se radi o ljudima u koje imamo povjerenje i koje smo izabrali za to.--Lasta 21:50, 6. studenog 2009. (CET)
- Ecolijev prijedlog gore ipak ide u smjeru toga da se ima i ovce i novce. Apsolutno sam protiv toga da provjeritelj može tajno provjeravati kad god mu puhne. Kako znamo da se to neće raditi ili da se već nije radilo? Meni je osobno važnije da ne bude zloupotreba i narušavanja privatnosti makar se koji čarapko i provukao nezapažen. --Flopy (razgovor) 10:18, 7. studenog 2009. (CET)
Imajmo na umu da i provjeritelj može biti osoba koja je jedina primijetila da nešto ne valja odnosno da primjećiva ginjolu. Hoćemo li mu zato "vezati ruke"?
Naposljetku, postoje zapisi o tome kad je i tko pokrenio provjeriteljske alate. Kubura (razgovor) 06:15, 10. studenog 2009. (CET)