Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Golubov kamen

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 125641 od 15. rujan 2021. u 04:40 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Datoteka:Golubov kamen.jpg
Stjenoviti masiv Golubov kamen iznad izvora Omble
Pogled s Golubova kamena na Rijeku dubrovačku

Golubov kamen naziv je za stjenoviti brdski masiv koji se smjerom sjeverozapad - jugoistok proteže iznad izvora dubrovačke rijeke Omble.

Zemljopisni položaj

Sam vrh Golubovog kamena nalazi se na oko 390 m nadmorske visine, sjeveroistočno i oko 200 m zračne linije daleko od izvora rijeke Omble. Cijeli masiv dijelom se nalazi u Hrvatskoj, a dijelom u susjednoj Bosni i Hercegovini, dok se sam vrh Golubovog kamena nalazi u BiH.

Domovinski rat

Pogled na Golubov kamen s izvora rijeke Omble

Golubov kamen je tijekom Domovinskog rata imao veliku ulogu. Na samoj stijeni, ali i po cijelom masivu, neprijateljska vojska je imala brojne bunkere i uporišta s mitraljeskim i snajperskim gnijezdima iz kojih su kontrolirali jedinu cestovnu komunikaciju Dubrovnika s ostatkom Hrvatske. Od samog početka napada na Dubrovnik i okolicu, neprijatelj je držao ovaj vrlo važni strateški položaj. Akcija čišćenja Golubovog kamena krenula je istovremeno i u sklopu Operacije Tigar. Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja drugih postrojbi, Golubov kamen očistila je 3. pješačka bojna (Imotska) 4. gardijske brigade. Tom prilikom poginula su šestorica pripadnika te postrojbe. Prvi put otkad je ustrojeno Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, u napadu na Golubov kamen sudjelovao je i jedan Mig 21. Oslobađanjem Golubovog kamena, Dubrovnik je nakon 9 mjeseci opsade napokon deblokiran s kopna i cestovno povezan s ostatkom Hrvatske.

Vanjske poveznice