Szágy

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 121725 od 14. rujan 2021. u 07:57 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Szágy je selo u središnjoj južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 9,40 km četvornih.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Nalazi se na 46° 14' sjeverne zemljopisne širine i 17° 57' istočne zemljopisne dužine, sjeverozapadno od gorja Mečeka, na sjeverozapadu Baranjske županije, 1,5 km istočno od županijske granice sa Šomođskom županijom. Đudra je 4,5 km sjeverno-sjeveroistočno, Baranyaszentgyörgy je 4,5 km sjeveroistočno, Tormás je 2 km istočno, Bakóca je 4 km jugoistočno, Čebinj je 2,5 km, a Ertelen je 4 km jugozapadno, Bosina je 7 km zapadno, Gálosfa je 4 km, a Hajmaš je 4,5 sjeverozapadno.

Upravna organizacija[uredi | uredi kôd]

Upravno pripada Šaškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7383.

Povijest[uredi | uredi kôd]

U pisanim dokumentima se 1554. spominje kao Aszágy, a od 1799. kao Szágy.


U selu su nađeni nalazi iz starorimskog doba.

Današnjim stanovnicima nije poznat izgled sela iz vremena Arpadovića i Anžuvinaca, ali iz toponima se može vidjeti izgubljena povijest: Kis-Tótváros i Nagy-Tótváros. Slovenci, koji su došli u obližnji Tarrós su došli u ove krajeve nakon Turaka. Između Tarrosa se javlja još imena slavenskog podrijetla.

Područje je bilo naseljeno za vrijeme turske vlasti, no u prvoj polovici 18. stoljeća je bilo nenaseljeno. Krajem 18. st. su se u ove krajeve doselili Nijemci. Tada su to bila područja pokrivena beskrajnim šumama. Selo je pripadalo obitelji Petrovszkyma, a nakon toga ga je dobio na dar Juraj Majlat. Prvi njemački doseljenici su došli iz Lotaringije 1770.. Bavili su se proizvodnjom kolomasti za kočije i kao staklopuhači.

Broj mjesnih Mađara se povećavao nakon Prvog svjetskog rata.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Szágy ima 187 stanovnika (2001.). Mađara su većina. Romi u selu imaju manjinsku samoupravu, a čine skoro 7% stanovnika. Nijemaca je iznad 4% i također imaju manjinsku samoupravu. Skoro 90% stanovnika su rimokatolici, kalvinista je nešto preko 4%.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]