Nenad Prelog

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 113470 od 7. rujan 2021. u 23:18 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nenad Prelog
Rođenje 1. siječnja 1948.
Zagreb
Prebivalište Zagreb
Državljanstvo hrvatsko
Narodnost hrvatska
Polje informacijske i komunikacijske znanosti
Alma mater Sveučilište u Zagrebu
Istaknute nagrade Državna nagrada za popularizaciju znanosti (2010.), Nagrada Grada Zagreba (1998.)

Nenad Prelog (Zagreb, 1. siječnja 1948.) hrvatski je znanstvenik, sveučilišni profesor i diplomat, specijalist za nove medije i e-demokraciju.


Životopis[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Diplomirao je sociologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu[1], magisterij znanosti s područja ekologije stekao je na Michiganskom sveučilištu u Ann Arboru, SAD [1], doktorat znanosti postigao je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu obranivši disertaciju na temu Informacijski aspekt upravljanja okolinom[1]. Postdoktorski studij informacijskih znanosti završio je na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu[1].

Znanstveni i obrazovni rad[uredi | uredi kôd]

Nenad Prelog je osnovao Informacijsko dokumentacijski centar za zaštitu okoliša Sveučilišta u Zagrebu [2][1] a u Referalnom centru Sveučilišta u Zagrebu radio je kao voditelj odjela i direktor[3]

Profesor Prelog dao je ključan prinos uspostavljanju informacijskih znanosti kao znanstvene discipline[1]. Osobito se specijalizirao za nove medije te za e-demokraciju. Najcitiraniji je autor iz područja informacijskih znanosti i autor prve hrvatske knjige o obradi teksta na računalu [1]. Bio je predsjednik Hrvatskog društva za promicanje informatičkog obrazovanja[1].

Redoviti je profesor u trajnom zvanju. Najdulje je predavao na fakultetima političkih znanosti (Studij novinarstva) odnosno organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu[1]. Predavao je na desetak sveučilišta u Hrvatsko i svijetu[1]. Bio je voditelj poslijediplomskog studija iz informacijskih znanosti i više znanstvenih projekata [1].

Od 1995. direktor je međunarodnih godišnjih konferencija u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku "Informacijska tehnologija i novinarstvo".[2]

Dobitnik je niza priznanja (među ostalim: Plakete za razvoj informatike, Povelje za zaštitu čovjekove okoline, Nagrade Grada Zagreba, Državne nagrade za popularizaciju znanosti).

Novinarstvo i publicistika[uredi | uredi kôd]

Još kao student počeo je raditi u novinama, te je nekoliko godina bio urednik a kraće vrijeme i glavni urednik Omladinskog tjednika.

Bio je urednik u više časopisa, među ostalim i glavni urednik informacijskog časopisa Byte. [2]

Nakladništvo[uredi | uredi kôd]

U Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža bio je pomoćnik ravnatelja i predsjednik Znanstvenog vijeća.[2]

Diplomacija i međunarodna suradnja[uredi | uredi kôd]

Nenad Prelog bio je suosnivač i dugogodišnji predsjednik Hrvatsko-američkog društva .

Od 2000. godine bio pomoćnik ministra vanjskih poslova, pa od 2003. do 2006. prvi veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Irskoj. Nakon toga je od 2008. do 2010. bio član Strateškog vijeća Ujedinjenih naroda za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju i razvitak (Global Alliance for ICT and Development) [4]. Od 2014. do 2019. bio je hrvatski veleposlanik u Južnoafričkoj Republici.

Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]

  • Autor je desetak knjiga i pedesetak znanstvenih, stručnih i preglednih radova. Uvršten u Tko je tko u Hrvatskoj, Hrvatski leksikon i Hrvatsku enciklopediju, Who is Who in the World itd.
  • Nenada Preloga su studenti na forumima hvalili da je „najveći zafrkant među profesorima Fakulteta političkih znanosti“[3].
  • Izdanak je obitelji s dugom znanstvenom tradicijom: njegov djed Milan Prelog bio je sveučilišni profesor povijesti, otac Milan Prelog bio je znameniti povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor, a stric Vladimir Prelog dobitnik Nobelove nagrade za kemiju.

Knjige[uredi | uredi kôd]

Romani[uredi | uredi kôd]

  • Jakov: ja živim, Zagreb: Mladost, 1970, 1982 (2).

Znanost[uredi | uredi kôd]

  • Obrada teksta pomoću WordStara, Zagreb: Informator, 1988.
  • Tko je tko, što je što u informacijskim djelatnostima u Hrvatskoj, Zagreb: DRIP, 1990.
  • Pogled kroz ekran : vodič u informacijsko društvo, Zagreb: DRIP, 1992.

Nagrade[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]