Lajčo Perušić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 113147 od 7. rujan 2021. u 10:57 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
  1. Preusmjeri Predložak:Nedostaju izvori

Lajčo Perušić (Subotica, 1945.) je bački hrvatski književnik iz Vojvodine koji živi u Zagrebu.

Životopis[uredi]

Hrvatski književnik i publicist iz Bačke (Vojvodina), živi u Zagrebu. Diplomirao je njemački jezik i književnost na Pedagoškoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Po zanimanju turistički menadžer, sada u mirovini. Društveno aktivan. Književnim radom se bavi od mladosti. Piše poeziju, haiku poeziju, kratke priče, eseje, književne osvrte. Objavljuje teme iz književnosti i nacionalne povijesti. U Republici Hrvatskoj sudjeluje u brojnim časopisima, revijama i zbornicima za kulturu i književnost (Obzoru Večernjeg lista [1], Vijencu Matice hrvatske [2], Hrvatskom slovu [3], Zovu Srijema, Zborniku Hrvatskog sabora kulture [4], Republici DHK [5], u časopisu za haiku Iris [6] i dr.), uvršten je u antologiju 'Mladi hrvatski pjesnici ’72.' [7]; u antologiju 'Književnost Podunavskih Hrvata XX. stoljeća' Ante Sekulića, 1996. [8], predstavljen je u antologiji hrvatskog haiku-pjesništva 'Nepokošeno nebo' [9]. U Republici Srbiji sudjeluje u književnim časopisima (Klasju naših ravni [10], Hrvatskoj riječi [11], Novoj riječi [12], Zvoniku[13] i dr.), uvršten je u antologiju 'Suvremena duhovna lirika u Vojvodini', 2015., u antologiju 'Suvremena vojvođansko-hrvatska kratka priča', 2016. [14], u 'Trajniku' - antologiji poezije nacionalnih manjina u Srbiji, 2009; u antologiju pjesništva vojvođanskih Hrvata XX. stoljeća 'Među mnoštvom lica' Milovana Mikovića, 2019. [15]

Suosnivač je Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata u Zagrebu, 1990. [16] i Udruge za potporu bačkim Hrvatima, 2002. [17], te član Društva hrvatskih književnika [18].

Objavljena djela[uredi]

  • Brazde na licu, poezija, izdalo 'Društvo vojvođanskih i podunavskih Hrvata' u Zagrebu, 1994.
  • Iza lica, poezija, vlastita naklada, Zagreb 2011.
  • Tragovima predaka, kulturna 570-godišnja povijest rodoslova Perušić, vlastita naklada 2014.
  • Vrijeme u pokretu, kratke priče, vlastita naklada, Zagreb 2017.
  • Vrijeme vrlina, poezija, izdanje Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata, Zagreb 2020.

Nagrade i priznanja[uredi]

  • Pohvalnica Hrvatskog sabora kulture, Zagreb, za prozu (2016.)
  • Nagrada časopisa Zvonik, Subotica, za prozu (2016.)
  • Nagrada udruge HPOI Tri rijeke, Ivanić Grad, za haiku (2016.)
  • Nagrada „Dubravko Horvatić“ časopisa Hrvatsko slovo, Zagreb, za prozu (2017.)
  • Nagrada „Balint Vujkov“ za životno djelo na području književnosti, Subotica (2017.)

Pogledati još[uredi]

  • Stjepan Laljak, Mladi hrvatski pjesnici ’72: zbornik poezije, Narodno sveučilište, Zaprešić (1972.)
  • Ante Sekulić, Književnost podunavskih Hrvata u XX. stoljeću, DHK i PEN, Zagreb (1996.)
  • Petar Šarčević & Naco Zelić, Hrvatska pisana riječ u Bačkoj, Nova stvarnost Zagreb, Croatica Budimpešta, Hrvatska riječ Subotica, (2015.)
  • Alojz Jembrih, Brazde zasijecaju u lice, književna revija Marulić, Zagreb (1994.)
  • Milovan Miković, Kako čitamo druge i kako oni čitaju nas, Klasje naših ravni, Subotica, (2012.)
  • Naco Zelić: Pisana hrvatska riječ u Bačkoj danas, Klasje naših ravni, br. 1.-2., 2003., 80.

Izvori[uredi]

  1. ↑ "Kratka priča “Ranko Marinković” | Večernji.hr". https://www.vecernji.hr/kratkaprica Pristupljeno 3. lipanj 2021. 
  2. ↑ "Matica hrvatska". https://www.matica.hr/vijenac/ Pristupljeno 3. lipanj 2021. 
  3. ↑ "Hrvatsko slovo". https://www.hkz.hr/hrvatsko-slovo.php Pristupljeno 3. lipanj 2021. 
  4. ↑ "Katalog Knjižnica grada Zagreba - Detalji". https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&fid0=1&fv0=Peru%C5%A1i%C4%87,+Laj%C4%8Do&spid0=10&spv0=Peru%C5%A1i%C4%87,+Laj%C4%8Do&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1&selectedId=884001774&AspxAutoDetectCookieSupport=1 Pristupljeno 3. lipanj 2021. 
  5. ↑ "Republika 3-4/2020.". http://dhk.hr/casopis-republika/detaljnije/republika-3-4-2020 Pristupljeno 3. lipanj 2021. 
  6. ↑ "Časopis za haiku / Haiku Magazine / IRISInternatonal". https://tri-rijeke-haiku.hr/wp-content/uploads/iris/IRIS%20International%20No4.pdf 
  7. ↑ Laljak, Stjepan (1972.). Mladi hrvatski pjesnici. Narodno sveučilište Zaprešić. str. 117 
  8. ↑ Sekulić, Ante (1996.). Književnost Podunavskih Hrvata XX. stoljeća. Zagreb. str. 401 
  9. ↑ Rožić, Stjepan (2018). Nepokošeno nebo 2. Ivanić-Grad: Udruga "Tri rijeke", Haiku pjesnici Otoka Ivanića, Ivanić-Grad. str. 307 
  10. ↑ Perušić, Lajčo (2009). "Sretan dan ili "i stvori Bog nebo i zemlju"". http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/nsk.NSK01000773744 Pristupljeno 3. lipanj 2021. 
  11. ↑ Studioseven. "Pojam za pretragu ... | Hrvatska Riječ" (srp.). http://www.hrvatskarijec.rs/pretraga/ Pristupljeno 3. lipanj 2021. 
  12. ↑ Nova riječ br. 1-2. Subotica: Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica. 2020 
  13. ↑ "Zvonik". http://www.zvonik.rs/o%20nama.html Pristupljeno 3. lipanj 2021. 
  14. ↑ Suvremena vojvođanska-hrvatska kratka priča. Subotica: NIU "Hrvatska riječ". 2016. str. 33-46 
  15. ↑ Miković, Milovan (2019). Među mnoštvom lica. Subotica: Matica hrvatska, Subotica. str. 441-454 
  16. ↑ "DRUŠTVO VOJVOĐANSKIH I PODUNAVSKIH HRVATA, ZAGREB". https://www.mojkvart.hr/Zagreb/Trnje/Drustva-klubovi-zajednice-savezi/DRUSTVO-VOJVODANSKIH-I-PODUNAVSKIH-HRVATA-ZAGREB-464943 Pristupljeno 3. lipanj 2021. 
  17. ↑ "Naco Zelić". Wikipedija. 19. rujan 2017.. https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Naco_Zeli%C4%87&oldid=4955188 Pristupljeno 3. lipanj 2021. 
  18. ↑ "Društvo hrvatskih književnika". Wikipedija. 21. ožujak 2021.. https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dru%C5%A1tvo_hrvatskih_knji%C5%BEevnika&oldid=5789975 Pristupljeno 3. lipanj 2021. 
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Lajčo_Perušić&oldid=113147"