Miroslav Čačković

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir znanstvenik

Miroslav pl. Čačković-Vrhovinski (Zagreb, 28. rujna 1865. - Zagreb, 29. lipnja 1930.), hrvatski kirurg, profesor, pisac, rendgenolog

Školovanje i profesionalni uspon

Završio je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1883. godine. Kao sin uglednog liječnika Vladoja Čačkovića koji je 1874. sazvao osnivački odbor Sbora liječnika kraljevine Hrvatske i Slavonije, Miroslav Čačković za svoj životni poziv odabire upravo medicinu. Studij u Beču uspješno privodi kraju 1895.

Po povratku u Zagreb Čačković dolazi u Bolnicu milosrdnih sestara gdje surađuje i uči od kirurga Teodora Wickerhausera. U istoj će bolnici u kojoj do 1905. radi kao mladi liječnik, Čačković provesti čitav svoj radni vijek. Od 1905. do 1914. vrši dužnost primariusa, a od 1914. do 1928. šefa odjela kirurgije. 1908. postaje fizik Zagrebačke županije.

Čačković je u Hrvatskoj ostao zapamćen po nizu operacija na području abdominalne kirurgije i neurokirurgije. 1911. godine je, zajedno s Vojislavom Subotićem, pokrenuo jugoslavenske sastanke za operativnu medicinu. Bio je i jedan od prvih rendgenologa na ovim prostorima.

Medicinski fakultet u Zagrebu

U siječnju 1917. godine Čačković objavljuje članak u Liječničkom vjesniku u kojem traži osnutak medicinskog fakulteta pri Sveučilištu u Zagrebu. Njegov tekst postaje poticaj zastupniku Milanu Rojcu koji prijedlog podnosi Hrvatskom saboru. Već krajem iste godine odlukom Hrvatskog sabora počinje upis studenata i održavanje nastavne djelatnosti na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

Čačković je početkom 1918. izabran za prvog dekana fakulteta. Akademske godine 1918./19. uslijedio je reizbor, a dužnost je još jednom obavljao i ak. god. 1924./25. 1918. godine napreduje u zvanje redovitog profesora kirurgije. Uz kirurgiju je predavao i predmet Kirurška propedeutika i njega bolesnika.

Društveni angažman

Čačković je bio aktivni član društva u brojnim aspektima. Od 1921. do 1929. predsjeda odborom Centralne akademske menze, a od 1924. do 1929. vrši dužnost predsjednika Pučkog sveučilišta. Radio je i u đačkom domu, Udruženju visokoškolskih nastavnika, Prosvjetnom savezu i Državnom sanitetskom savjetu.

Bio je član sljedećih društava:

• Zbor liječnika Hrvatske, Slavonije i Medjumurja (predsjednik)
• Matica hrvatska
• Društvo za spasavanje (osnivač)
• Jugoslavensko lekarsko društvo (predsjednik)
• Jugoslavensko akademsko potporno društvo
• Srpsko lekarsko društvo

1. PREUSMJERI Predložak:Srp oznaka

• Slovensko zdravniško društvo

1. PREUSMJERI Predložak:Slv oznaka

• Spolka Českých Lékařů v Praze (češ.)
• Spolka Českých Mediku v Praze (češ.)

Pisani opus

Miroslav Čačković je u svjetskim medicinskim časopisima s početka 20. stoljeća objavio veliki broj stručnih i znanstvenih članaka iz područja medicine, od kojih se ističu radovi o kirurgiji, čiru na želucu, izravnoj masaži srca i laparotomiji. Niz godina je obavljao dužnost glavnog urednika Liječničkog vjesnika.

Uz medicinske Čačković piše i književne uratke, objavljujući ih pod pseudonimom Ladislav Ladanjski.

Izabrana djela

• časopis Liječnički vjesnik (urednik, 1897. – 1905., 1911., 1915., 1916. – 1917., 1929., 1930.)
• Rad sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije prigodom proslave 25. godišnjice njegovog obstanka (urednik, 1899.)
• Spomenica dru. T. Wickerhauseru k dvadesetpetogodišnjici rada u Bolnici milosrdnih sesatara u Zagrebu (urednik, 1910.)
• Prva pomoć kod nezgode i naglog oboljenja (1927.)
• O anamnezi naročito onoj u kirurgiji (1928.)
• Iz liječnikove duše, crtice

Literatura

• Belicza B. Orlić D., Hrvatski liječnički zbor - predsjednici, Hrvatski liječnički zbor, Zagreb, 2004., ISBN 953-6451-17-4