Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Koncentracijski logor

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 11163 od 23. srpanj 2021. u 10:20 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Zatočenici u sabirnom logoru Buchenwald 16. travnja 1945. god.

Sabirni logor (koncentracijski logor), naziv je za vrstu zatvora za političke protivnike režima, pripadnike pojedinih etničkih ili religijskih skupina, te nepoželjnog civilnog stanovništva.

Sabirni logori stvaraju se uglavnom tijekom ratova. Zatvorenici u njima bivaju zatočeni bez sudskih procesa, najčešće na osnovi političkih, vjerskih, kao i nacionalnih kriterija.

Etimologija

Izraz sabirni logor potječe iz nacističkog naziva Konzentrationslager [nedostaje izvor].

Povijest

Prvi sabirni logor pojavio se za vrijeme Trećeg kubanskog rata za neovisnost (1895.1898.), kada je španjolski vojni guverner Valeriano Weyler naredio prisilno iseljavanje i zatvaranje seljaka i njihovih obitelji s područja gdje su djelovali kubanski pobunjenici. Zbog loših uvjeta i pretrpavanja umrlo je mnogo zatvorenika.

Britanci su koristili sabirne logore za vrijeme Drugog Burskog rata (1899.1902.), gdje su zatvarali uglavnom burske žene i djecu u logore diljem Južnoafričke Republike. Zbog loših uvjeta života u logorima, te slabe ishrane umrlo je više od 28.000 zatvorenika.

Za Staljinova režima uspostavljeni su brojni gulazi, još prije 1941. i napada na SSSR.

U kraljevini Jugoslaviji su uspostavljeni sabirni logori pred drugi svjetski rat. Namijenjeni su bili komunistima, a osnovani su na kraljevu zapovijed.

Tijekom Drugog svjetskog rata obje strane držale su sabirne logore, no Sile Osovine koristile su sabirne logore za masovno istrebljivanje nepoželjnih etničkih skupina (npr. Židovi, Romi, Slaveni), te političkih neprijatelja. U mnogim slučajevima sabirni logori u nacističkoj Njemačkoj bili su radni logori u kojima su zatvorenici radili kao robovi.

Na području današnje Republike Hrvatske, za vladavine Ante Pavelića i režima NDH djelovao je Sabirni logor Jasenovac za ubojstva velikog broja Srba, Židova, Roma i Hrvata neistomišljenika režima. Nakon 1945. godine, dakle u sklopu SFRJ, neki sabirni logori nastavili su postojati, u njih su odvođeni politički protivnici (označeni kao "neprijatelji države i naroda") hrvatske nacionalnosti.

Tijekom agresije na Republiku Hrvatsku 1990-ih, branitelji i civili odvođeni su u sabirne logore koje su organizirali pobunjeni Srbi na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske, te na teritoriju Srbije i Crne Gore. Najveći i najozloglašeniji bio je Logor Srijemska Mitrovica.

U ratu u BiH su također otvarani sabirni logori, a neki od najzloglasnijih su Omarska, Keraterm i Manjača, koji su bili pod srpskim nadzorom.

Slike sabirnih logora

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: camps Koncentracijski logor