Željeznički promet

Željeznički promet je proces premještanja, odnosno prijevoza osoba i/ili stvari vožnjom po tračnicama.
To je glavna vrsta kopnenog prometa koji je prodro u sve zemlje. Ekonomičnost tog prometa prisilila je čovjeka da izgradi željezničke pruge preko pustinja, planina i da ih sprovede kroz duge i skupe tunele (Simplon u Švicarskoj 19 730 m).
Najdužu željezničku mrežu na svijetu ima SAD, a najgušću Belgija.

Podjela

Osnovna podjela željezničkog prometa je ona na putnički i teretni. Putnički promet je prijevoz putnika. Teretni promet je prijevoz tereta.

Redovni željeznički promet se vrši korištenjem voznog reda. To je tablica, u kojoj su navedeni datumi i vremena polaska, prolaska i dolaska vlakova.

Izvanredni promet se vrši prema potrebi, koristeći posebna odobrenja i naputke, ovisno o potrebi.

Prometno sredstvo

Osnovno prometno sredstvo je vlak. Ovisno o vrsti prometa, koristi se putnički vlak ili teretni vlak. Za teretni promet se isključivo slaže vlak, koji se sastoji od teretnih vagona i lokomotive. Za putnički promet se koristi vlak od putničkih vagona i lokomotive, ili ekonomičnije rješenje, motorni vlak.

Kategorije usluge

Postoje razine usluge. Među najnižima je lokalni promet. Među višima i najvišima od njih je i vlak velike brzine.

Nedovršeni članak Željeznički promet koji govori o željezničkom prometu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Vanjske poveznice

• željeznički promet. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine