Financijska kriza
Financijska kriza je gospodarski poremećaj pri kojemu značajan dio financijske imovine kojega društva naglo gubi veći dio svoje nominalne vrijednosti. U 19. i na početku 20. stoljeća mnoge financijske krize bile su vezane uz bankovne panike i recesije koje su se s njima poklopile. Drugi gospodarski poremećaji koje se često naziva financijskim krizama uključuju burzovne slomove, pucanje cjenovnih mjehura, valutne krize i državni bankroti[1][2]. Neke financijske krize na papiru izravno rezultiraju gubitkom, ali ne nužno i značajnim promjenama u realnoj ekonomiji. Jedna od takvih kriza bio je cjenovni mjehur na tržištu tulipanovih lukovica (tulipomanija) u Nizozemskoj u 17. stoljeću.
Mnogi ekonomisti stvorili su teorije o načinima na koje se financijske krize razvijaju i kako mogu biti spriječene, no konsenzusa nema te se financijske krize i dalje povremeno događaju.
Varijante
U osnovi se razlikuje između bankarske krize, monetarne krize ili krize financijskoga sustava, u kojima pojedina država ili pojedine zemlje nemogu podmirivati inozemni dug
Povijest
Od kraja 19. stoljeća financijske krize su u zemljama koje su pogađale, prouzročili prosječni privredni trošak od 5-10 posto bruto domaćeg proizvoda a uglavnom traju otprilike dvije do tri godine.
Medunarodne financijske krize su primjerice
- Velika ekonomska kriza 1930tih godina
- Štednja kriza u SAD-u 1980. godinama
- Latinsko Americka kriza izmedu 1970. i 1980. goodina
- Japanska bankarska kriza u 1990. godini
- Azijske krize u 1997. i 1998. godini
- Kriza u Rusiji tkejom 1998. i 1999. godine
- Financijska kriza s početkom u 2007. godini (subprime kriza)
- ↑ Charles P. Kindleberger and Robert Aliber (2005), Manias, Panics, and Crashes: A History of Financial Crises, 5th ed. Wiley, ISBN 0-471-46714-6.
- ↑ Luc Laeven and Fabian Valencia (2008), 'Systemic banking crises: a new database'. International Monetary Fund Working Paper 08/224.