Mioza

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 101952 od 5. rujan 2021. u 06:21 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na: orijentacija, traži
Lijevostrana mioza i ptoza gornje vjeđe u Hornerovom sindromu

Mioza je suženje zjenice oka. To je normalna reakcija na pojačanje svjetla, ali može biti prisutna i kod određenih patoloških stanja, izlaganja niskovalnom zračenju i uzimanja određenih lijekova. Suprotnog značenja je midrijaza, dilatacija zjenice.

Fiziologija fotomotornog refleksa

Svjetlost ulaskom u oko pogađa tri različita fotoreceptora na mrežnici: već poznate štapiće i čuniće koji oblikuju sliku i nedavno otkivene fotosenzitivne ganglske stanice. Gangljska stanica daje inforaciju o količini svjetlosti u okolini i reagira sporije od štapića i čunića. Signali iz ganglijske stanice imaju tri uloge: akutnu supresiju hormona melatoina, pokretanje tjelesnog cikardijalnog ritma i regulaciju veličine zjenice. Fotoreceptori mrežnice prevode svjetlosni podražaj u električne impulse. Živci koji sudjeluju u promjeni veličine zjenice se spajaju na pretektalnu jezgru srednjeg mozga, premoštavajući lateralnu genikulatnu jezgru i primarnu vidnu koru. Iz pretektalne jezgre živci šalju aksone u Edinger-Westphalovu jezgru, čiji visceromotorni neuroni prolaze duž lijevog i desnog okulomotornog živca. Aksoni iz visceromotornih neurona (koji čine III kranijalni živac, zajedno sa somatomotornim udjelom iz Edinger-Westphalove jezgre) imaju sinapse s neuronima cilijarnog ganglija, čiji parasimpatički aksoni inerviraju mišić konstriktor zjenice, uzrokujući miozu. To se događa jer se simpatička aktivnost iz cilijarnog ganglija gubi i na taj način parasimpatikus nije inhibiran.


Uzroci

Dob

Sa starenjem zjenice postaju sve uže.

Bolesti

  • Hornerov sindrom (grupa poremećaja inervacije lica zbog oštećenja simpatičkog nervnog sistema).
  • Pancoast tumor (tumor vrška pluća) zbog oštećenja uzlaznog simpatičkog puta koji normalno uzrokuje dilataciju zjenice.
  • Krvarenje u most (intrakranijalno krvarenje).
  • Klaster glavobolja s ptozom.

Lijekovi

  • Opioidi kao što su kodein, fentanil, morfij, heroin i metadon.
  • Antipsihotici, uključujući haloperidol, tioridazin, olanzapin, quetiapin i drugi.
  • Kolinergični agensi poput onih koji se upotrebljavaju u liječenju Alzheimerove bolesti i nervni plinovi; kolinergični lijekovi kao pilokarpin, karbakol (Miostat) i neostigmin.
  • Neki kemoterapeutici za liječenje tumora, uključujući derivate kamtotekina.
  • Mirtazapin, noradrenergik i specifični serotonergični antidepresiv.
  • Trazodon
  • Neki MAO inhibitori
  • U nekim rijetkim slučajevima, kod izloženosti plinu iperitu.

Miotici

Miotici uzrokuju konstrikciju zjenice (tj. miozu). Nasuprot tome, midrijatici uzrokuju dilataciju zjenice.