Almazbek Atambajev

Dodaj infookvir "političar". (Primjeri uporabe predloška)

Portret Atambajeva, 2012.

Almazbek Atambajev (17. rujna 1956.), predsjednik Kirgistana od 1. prosinca 2011. do 24. studenog 2017. Zamijenio je dotadašnju predsjednicu Rozu Otunbajevu. Prije toga bio je i premijer u vrijeme Kurmanbeka Bakijeva koji je svrgnut 2010. godine.

Politički rad

Za razliku od većine izabranih predsjednika srednjoazijskih zemalja, Atambayev nije tražio proširenje svojih ovlasti nakon razdoblja navedenog u ustavu i prenio je vlast mirnim putem, što je prvi takav presedan u modernoj srednjoazijskoj povijesti. Pod njim je zemlja usvojila ustavnu reformu koja je ojačala ulogu parlamenta i također uvela biometrijski izborni sustav, proveden uz pomoć Europske unije.

Atambajev je podržavao rodne kvote u parlamentu i lokalnim vijećima, s ciljem uklanjanja rodne neravnoteže i aktivne podrške ženama u politici Kirgistana.

Kirgistan je 2015. godine, pod vodstvom Atambajeva, dobio GSP+ status u EU-u. Da bi zadržao GSP+ status, Kirgistan se morao pridržavati 27 međunarodnih konvencija. Njih 7 odnosi se na ljudska prava: zaštitu prava djece, uklanjanje diskriminacije žena i manjina, zaštitu slobode izražavanja, slobodu okupljanja, pravo na pošteno suđenje, očuvanje neovisnosti pravosuđa, kao i druga ekonomska, kulturna i društvena prava.

Atambayev je podržao pokretanje Svjetskih nomadskih igara 2014. kako bi se očuvale i popularizirale nomadske tradicije središnje Azije.

Atambayev je jedini srednjoazijski predsjednik u povijesti regije koji je odao počast žrtvama masakra 1916. godine od strane kaznenih trupa Ruskog Carstva. Godine 2015. Atambayev je odustao od upotrebe Jurjevske vrpce, koja se koristila u postsovjetskim zemljama i Rusiji, kao simbola sjećanja na Srednjoazijski ustanak. To je izazvalo proteste među ruskim govornim stanovništvom Kirgistana.

Pod vodstvom Almazbeka Atambayeva postignut je značajan napredak rodne ravnopravnosti u Kirgistanu. Uvedena je kvota od 33 % za zastupljenost žena na kandidacijskim listama parlamenta. Nadalje, utvrđena je kvota od 30 % za zastupljenost žena u lokalnim vijećima, čime se povećala politička participacija žena.