Bajka o caru Saltanu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 201306 od 7. listopada 2021. u 21:51 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Bajka o caru Saltanu
Ivanbilibin.jpg
Ilustracija bajke I. Bilibina (1905.)
Autor Aleksandar Sergejevič Puškin
Država Rusko Carstvo
Jezik ruski
Rod
(stil, žanr)
bajka
Datum (godina)
izdanja
1832.
Vrijeme (mjesto)
nastanka
1831.
Sankt Peterburg

Bajka o caru Saltanu (puni naziv: Bajka o caru Saltanu, o sinu mu slavnom i junačkom knezu Gvidonu Saltanoviču i o predivnoj carevni Labudici, rus. Сказка о царе Салтане, о сыне его славном и могучем богатыре князе Гвидоне Салтановиче и о прекрасной царевне Лебеди) - bajka u stihovima A.S. Puškina koju je napisao 1831., a izdao 1832.

Prvobitno je Puškin želio redati stihove s prozom, ali je kasnije odustao od te ideje.[1]

Bajka o caru Saltanu je slobodna obrada narodne bajke koju je Puškin zapisao u dvije različite varijante. Autor nije u potpunosti slijedio niti jednu, slobodno je mijenjao i dopunjavao siže, čuvajući pritom narodni karakter sadržaja. Dugački naziv bajke imitira nazive u tzv. književnosti lubka raširene u 18. stoljeću. U samom djelu se pojavljuju likovi posuđeni iz narodnih bajka, npr. dresirani mačak čiji je prototip bio mačak Bajun[2].

Bajka je napisana četverostopnim trohejom s parnom rimom; u to su vrijeme na taj način pisali "imitacije" narodne poezije.

Nastanak sižea

Siže bajke podsjeća na siže Priče o Constanceu (Priča pravnika, Priča jurista) iz Canterburyjskih priča Chaucera. Posuđivanje upravo ovog sižea direktno od Chaucera dokazivala je J. Aničkova u svojem radu[3], međutim, negativno su ga ocijenili M. Azadovski[4] i R. Volkov, koji su negirali mogućnost izravnog preuzimanja sižea od Chaucera, no ukazali su na sličnosti pojedinih mjesta Puškinove bajke[5]. U komentarima izdanja iz 1984.1985. L. Barag i N. Novikov opisuju široku rasprostranjenost ovog sižea[6]; A. Afanasjev je rusku narodnu bajku Do koljena noge u zlatu, do lakata ruke u srebru zapisao u 5 varijanti[7][8][9][10][11]. Carlo Gozzi je do pojave Puškina često koristio ovaj siže u predstavi Zelena ptičica[12].

Kazališne predstave i ekranizacije

Bilješke

  1. Bondi, S.M., Komentar bajke A.S. Puškina Bajka o caru Saltanu, Sabrana djela u 10 tomova, ur. D. Blagoj, GIHL, 1959., Ruska virtualna biblioteka
  2. Jegorova, J.N., Realjnyje i mističeskije koški v tvorčestve Puškina, A.S. Puškin v Moskve i Podmoskovje. Materialy XII Puškinskoj kongerencii, 13.-14. listopada 2007., Boljšije Vjazjomy, 2008.
  3. Aničkova, J., Opyt kritičeskogo razbora proishoždenija puškinskoj "Skazki o care Saltane", u: Jazyk i literatura, Lenjingrad, 1927., tom II, 2, str. 92-138; također u: Proishoždenije "Skazki o care Saltane", Slavia, Roèn, 1927., VI, gl. 1, str. 99-118; gl. 2-3, str. 335-351.
  4. Azadovski, M., Istočniki skazok Puškina, Puškin: Vremennik Puškinskoj komissii, AN SSSR, Moskva-Lenjingrad, 1936., tom 1., str. 134-163, FEB
  5. Aleksejev, M.P., Puškin i Čoser, Sravniteljno-istoričeskije issledovanija, AN SSSR, Nauka, Lenjingrad, 1972., str. 378-392, FEB
  6. Barag i dr., Primečanija: Narodnyje russkije skazki A.N. Afanasjeva, Nauka, Moskva, 1985., str. 389-459, FEB
  7. Do koljena noge u zlatu, do lakata ruke u srebru: bajka br. 283, Narodne ruske bajke A.N. Afanasjeva u 3 toma, Nauka, Moskva, 1984.-1985., tom 2, str. 296-298., FEB
  8. Do koljena noge u zlatu, do lakata ruke u srebru: bajka br. 284, Narodne ruske bajke A.N. Afanasjeva u 3 toma, Nauka, Moskva, 1984.-1985., tom 2, str. 298-301, FEB
  9. Do koljena noge u zlatu, do lakata ruke u srebru: bajka br. 285, Narodne ruske bajke A.N. Afanasjeva u 3 toma, Nauka, Moskva, 1984.-1985., tom 2, str. 301-303. FEB
  10. Do koljena noge u zlatu, do lakata ruke u srebru: bajka br. 286, Narodne ruske bajke A.N. Afanasjeva u 3 toma, Nauka, Moskva, 1984.-1985., tom 2, str. 303-306, FEB
  11. Do koljena noge u zlatu, do lakata ruke u srebru: bajka br. 287, Narodne ruske bajke A.N. Afanasjeva u 3 toma, Nauka, Moskva, 1984.-1985., tom 2, str. 306-307, FEB
  12. Gozzi, C., Bajke za kazalište, ur. S. Mokuljski, Iskusstvo, Moskva, 1956.
  13. Belcanto.ru, Bajka o caru Saltanu (opera), preuzeto 7. lipnja 2013.
  14. Animator.ru, Bajka o caru Saltanu (1943.), preuzeto 7. lipnja 2013.
  15. KinoPoisk, Bajka o caru Saltanu (1966.), preuzeto 7. lipnja 2013.
  16. Animator.ru, Bajka o caru Saltanu (1984.), preuzeto 7. lipnja 2013.

Vanjske poveznice

Logotip Wikizvor
Wikizvor ima izvorna djela autora: Bajka o caru Saltanu