Charles Francis Richter

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 158370 od 24. rujna 2021. u 03:32 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir znanstvenik

Charles Francis Richter (Overpeck, Ohio, 26. travnja 1900.Pasadena, Kalifornija, 30. rujna 1985.) američki seizmolog i fizičar. Najpoznatiji je po ljestvici kojom se mjeri jačina potresa - Richterova ljestvica‎. Doktorirao (1928.) na Kalifornijskom tehnološkom institutu. Od 1927. radio u seizmološkom laboratoriju u Pasadeni i predavao fiziku i seizmologiju u Kalifornijskom tehnološkom institutu (od 1937. do 1970.). S B. Gutenbergom razvio ljestvicu magnituda potresa (1935.) koja danas nosi njegovo ime. Mohorovičićeve hodokrone iz 1922., proširene i preinačene 1958. kao Gutenberg-Richterove, primjenjivane su za određivanje nekoliko Zemljinih modela (takozvani G-modeli). [1]

Životopis

Rođen je u Hamiltonu, Ohio. Studij je pohađao na sveučilištu Stanford gdje je diplomirao 1920. godine. 1928. godine počeo je s radom na doktorskoj tezi iz teorijske fizike na Caltechu (Kalifornijskom tehnološkom institutu), no prije no što je doktorirao ponuđen mu je posao na Institutu Carnegie u Washingtonu. U to doba posao je fasciniran seizmologijom. Potom, radio je u novoosnovanom seizmološkom laboratoriju u Pasadeni, čije je voditelj bio Beno Gutenberg. 1932. godine Richter i Gutenberg su razvili standardnu ljestvicu za mjerenje relativnih veličina izvora potresa, i nazvali su je Richterova ljestvica. Richter se 1937. godine vratio na Kalifornijski tehnološki institute gdje je radio do mirovine, profesor seizmologije je postao 1952. godine.

Richterova ljestvica

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Richterova ljestvica
Richterove magnitude Opis potresa Učinci djelovanja potresa Učestalost pojave
Ispod 2,0 Mikro Mikropotresi, ne osjećaju se. Oko 8 000 po danu
2,0 – 2,9 Manji Općenito se ne osjete, ali bilježe ih seizmografi. Oko 1 000 po danu
3,0 – 3,9 Često se osjete, no rijetko uzrokuju štetu. 49 000 godišnje (procjena)
4,0 – 4,9 Lagani Osjetna drmanja pokućanstva, zvukovi trešnje. Značajnija oštećenja rijetka. 6 200 godišnje (procjena)
5,0 – 5,9 Umjereni Uzrokuje štetu na slabijim građevinama u ruralnim regijama, moguća manja šteta kod modernih zgrada. 800 godišnje
6,0 – 6,9 Jaki Može izazvati štete u naseljenim područjima 160 km od epicentra. 120 godišnje
7,0 – 7,9 Veliki Uzrokuje ozbiljnu štetu na velikom području. 18 godišnje
8,0 – 8,9 Razarajući Može prouzrokovati golemu štetu i po tisuću kilometara od epicetra. 1 godišnje
9,0 – 9,9 Katastrofalni potres koji uništava većinu objekata u krugu od nekoliko tisuća kilometara.
1 u 20 godina
10,0+ Epski Nikada nisu zabilježeni.
Ekstremno rijetki (nepoznati)

Izvori

  1. Richter, Charles Francis, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

Vanjske poveznice