Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Antonio Giacich

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 13388 od 25. srpanj 2021. u 23:55 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Antonio Felice Giacich (Đačić); (Lovran, 1813. - Rijeka, 1898.), riječki liječnik i političar.

Nakon završenog studija medicine u Padovi 1838. vraća se u domovinu i započinje liječničku praksu u Rijeci. Ubrzo stiče veliki ugled i postaje ravnateljem riječke bolnice "Santo Spirito". Poznat je i kao vrlo plodan i darovit medicinski pisac. U svojim djelima pokazuje prvenstveno interes za tumačenje i suzbijanje zaraznih bolesti, te za pomorsku (brodsku) medicinu.

U svojim pročavanjima zaraznih bolesti istaknuo se u tumačenju i sprečavanju endemskog luesa (sifilisa) među stanovništvom Škrljeva, naselja u istočnoj okolici Rijeke. Prema njegovim opisima ova je bolest ušla u svjetsku medicinsku literaturu onog vremena kao Škrljevska bolest (Morbus Scrlievo). Istaknuo se i u mjerama liječenja i suzbijanja epidemije kolere koja je u nekoliko navrata pogodila Rijeku u XIX stoljeću.

Godine 1852., temeljem odluke austrijske vlade o uvođenju obaveze nastave brodske higijene u nautičke škole postaje prvim službenim predavačem pomorske medicine u našim krajevima i jedan od prvih u Europi. 1855. izdaje na talijanskom jeziku prvi udžbenik pomorske medicine Lezioni mediche per naviganti (Medicinska poduka za pomorce). U tom udžebniku, koji je uz prerade i dopune doživio pet izdanja, iznosi svoje poglede o očuvanju, uspostavi i pružanju medicinske skrbi na brodovima, a u svijetlu medicinske spoznaje XIX stoljeća. Zanimljivo je da u svom djelu govori i o pružanju hitne pomoći, naročito kod utopljenika, te prikazuje i svoj izum: primitivni uređaj za pružanje umjetnog disanja utopljenicima.

Godine 1872. organizira predavanja za građanstvo, kako bi, po njegovim riječima i "profani mogli pružiti pomoć u slučaju potrebe". Ovim svojim stavom postaje jedan od rijetkih liječnika, ne samo kod nas već i u svijetu, koji su širokom edukacijom stnovništva nastojali pomoći pogođenim u kriznim situacijama. Time ga možemo smatrati jednim od pionira hitne medicine, odnosno tzv. "prve pomoći".

Surađivao je s Pomorskom upravom u Rijeci kod raznih pomorsko-medicinskih ekspertiza i donošenja zakonskih propisa.

A. F. Giacich nije bio samo istaknuti liječnik već i istaknuti političar (autonomaš). 1869. izabran je za jednog od četiri izaslanika grada Rijeke u "regnikolarnu deputaciju" za rješavanje riječkog pitanja.