Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Naušnica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 253533 od 25. listopad 2021. u 04:04 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Naušnice, Rimsko razdoblje (treće stoljeće); zlato, granati, granulacija, filigran.

Naušnice su nakit koji se nosi na ušima. Postoje naušnice za probušene uši te one koje se na uho postavljaju malenom kvačicom, klipsom. Češće ih nose žene.

Naušnica koja se uglavnom stavlja neposredno nakon bušenja uha naziva se medicinka. Ona se nosi oko 15 dana od bušenja uha.

Povijest

Zlatne starogrčke naušnice, nastale u 1. i 2. st. prije Krista.

Antika

Najstariji nalaz star je oko 7500 i 8200 godina, nađene su u gradu Chifengu u Unutarnjoj Mongoliji. Izrađene su od žada.

U Uru su žene nosile naušnice mjesečastog oblika. Kod Egipćana na naušnice nailazimo od 18. dinastije. Grkinje su nosile razne vrste naušnica, dok su one u bizantskom stilu utjecale i na oblike istih u cijelom mediteranskom području te u islamskim zemljama. U doba Rima često su nošene naušnice izrađene na proboj, dodatno ukrašene i dragim kamenjem.

Europski srednji vijek

U jednom tekstu Oswalda von Wolkensteina se u jednoj pjesmi opisuje naušnice koje je nosila jedna aragonska plemkinja.

Novovjekovno doba u srednjoj Europi

U 16. stoljeću se naušnice samo mjestice spominju, dok su 17. i 18. stoljeću već bile uobičajene, no ograničene na plemkinje, najčešće kapljastog ili kruškolikog oblika.

Dodatna literatura

Mascetti, Daniela and Triossi, Amanda. Earrings: From Antiquity to the Present. Rizoli International Publications, Inc. New York, 1990.

Vanjske poveznice