Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Božidar Liščić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 170970 od 29. rujan 2021. u 02:52 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Božidar Liščić
Božidar Liščić
Rođenje 17. siječnja 1929.
Smrt 19. travnja 2020.
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje inženjer strojarstva
Portal o životopisima

Božidar Liščić (Karlovac, 17. siječnja 1929.Zagreb, 19. travnja 2020.), hrvatski akademik i inženjer strojarstva

Životopis

Rodio se u Karlovcu 17. siječnja 1929., a gimnaziju je završio u Bjelovaru 1947. Diplomirao je 1954. na Strojarskom odjelu Tehničkog fakulteta, a doktorirao 1975. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB). Usavršivao se u SR Njemačkoj 1959. i 1967. te u Belgiji 1964. Od 1954. do 1964. radio je u Tvornici alatnih strojeva „Prvomajska“ u Zagrebu gdje je od 1961. bio tehnički direktor, a od 1964. do 1967. bio je savjetnik u Privrednoj komori Grada Zagreba.

Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje bio je predavač od 1968. do umirovljenja 1999., od 1970. kao docent, od 1976. kao izvanredni te od 1982. kao redoviti profesor. Na FSB-u je 1968. osnovao i do 1981. vodio Laboratorij za toplinsku obradbu, uvevši suvremene tehnologije obradbe metala. Za redovitog člana HAZU, u Razredu za tehničke znanosti, izabran je 1997.

Glavno područje rada akademika Liščića bila je tehnologija naglog hlađenja (gašenja) pri kaljenju, a 1978. razvio je metodu za mjerenje, registriranje i vrednovanje intenziteta hlađenja pri kaljenju zasnovanu na gradijentu temperature u površinskom sloju cilindrične sonde (Liščić-Nanmac probe). Istraživao je toplinske postupke modifikacije površinskih slojeva difuzijom dušika i laserskim snopom radi povećanja otpornosti trošenju te prvi u Hrvatskoj izveo pokuse kaljenja i rastaljivanja površinskih slojeva čelika i sivoga lijeva laserskim snopom. Temeljen na njegovoj metodi i uz njegovu suradnju, 1995. je konstruiran sustav za automatsku regulaciju koji rabi sondu (Ipsen-Liščićev senzor). S poduzećem „Končar“ surađivao je na razvoju opreme za toplinsku obradbu te konstruirao prototip solne kupke, prvi te vrste u Europi. U Laboratoriju za toplinsku obradbu uveo je postupke nitriranja u solnoj kupki i kratkotrajnoga nitriranja u mješavini plinova te toplinsku obradbu legiranih čelika u vakuumu. Akademik Božidar Liščić bio je gostujući predavač u Ukrajini, Njemačkoj, Australiji, Japanu, SAD-u, Sloveniji, Austriji, Mađarskoj i Indiji. Kao ekspert Programa za razvoj Ujedinjenih naroda boravio je od 1971. do 1990. u zemljama Srednjeg istoka i Azije.

Bio je autor skripta Cementiranje i nitriranje čelika (Zagreb 1969.) te autor i suautor udžbenika i knjiga Theory and Technology of Quenching (Berlin 1992.), Toplinska obrada – Praktikum (Zagreb 1992.) i Steel Heat Treatment Handbook (New York 1997.). Napisao poglavlja u knjigama Termička obrada čelika (Zagreb 1969.), Termokemijski postupci (Zagreb 1981.), Technologie der Wärmebehandlung von Stahl (Leipzig 1987.), Materijali u strojarstvu (Zagreb 1993.), Fuels and Lubricants Handbook (West Conshohocken 2003.) i Steel Heat Treatment – Metallurgy and Technologies (London—New York 2007.). Radove je objavljivao u brojnim časopisima i zbornicima. Od 2004. do 2005. bio je predsjednik Međunarodne udruge za toplinsku obradbu i inženjerstvo površina (IFHTSE). Za svoj rad nagrađen je Nagradom „Nikola Tesla“ 1989. i Medaljom „Adolf Martens“ 2006.


Izvori

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (http://info.hazu.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.



Vanjske poveznice