Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Asocijativna algebra

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 387561 od 11. prosinac 2021. u 07:51 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Asocijativna algebra je jedna od najčešće korištenih algebarskih struktura u matematici.

Neka je komutativni prsten s jedinicom. Pod neasocijativnom -algebrom podrazumijevamo par u kojem je modul nad i bilinearno preslikavanjem, kojeg zovemo množenjem algebre . Ta algebra je asocijativna ako je asocijativna operacija u običnom smislu, odnosno vrijedi za sve . Neke druge važne klase neasocijativnih algebri su Liejeve algebre, Jordanove algebre, Leibnizove algebre. Asocijativna -algebra je unitalna (ili: s jedinicom) ako postoji element takav da je . Tada je automatski prsten s jedinicom.

Ako su dva -modula, tada ih možemo promatrati kao centralne bimodule, pa je njihov tenzorski umnožak ponovno takav, dakle -modul. Kategorija -modula ima strukturu (simetrične) monoidalne kategorije s tim tenzorskim umnoškom kao monoidalnim i gdje je jedinični objekt. Poseban je slučaj tenzorskog umnoška kad je . Tada je bilinearnost množenja ekvivalentna uvjetu da se taj umnožak faktorizira kroz tenzorski umnožak, tj. postoji morfizam -modula takav da je gdje je kanonska projekcija (koja je dio definicije tenzorskog umnoška). Slično u unitalnom slučaju, element definira preslikavanje . Nije teško vidjeti da je unitalna asocijativna algebra onda i samo onda ako je monoid u monoidalnoj kategoriji -modula. Drugim riječima, i zadovoljavaju svojstva i gdje označava primjenu kanonskih izomorfizama kao identifikacija.

Ako je komutativni prsten s jedinicom tada unitalnu asocijativnu -algebrom možemo alternativno gledati i kao prsten s jedinicom zajedno s homomorfizmom prstena čija slika je u centru algebre .

Morfizam (ne)asocijativnih -algebri je morfizam pripadnih -modula koji zadovoljava jednakost i, u slučaju, unitalnih algebri .

Važan primjer asocijativne algebre je tenzorska algebra gdje je ( puta) -struki tenzorski umnožak -modula sa samim sobom (u slučaju to je ), a umnožak je spajanje (konkatenacija) tenzorskih umnožaka, to jest jedinstveno bilinearno proširenje formule koja je na dekompozabilnim elementima dana sa Općenitije, ako je asocijativna algebra, možemo na sličan način uvesti i tenzorsku algebru ma kojeg -bimodula . U posebnom slučaju, kad je ona je opremljena kanonskim morfizmom (zapravo ulaganjem) algebri .