| Sigurd Jorsalfar | |
|---|---|
| Sigurd Križar | |
| Skladatelj | Edvard Grieg |
| Nastanak | 1872. |
| Premijera | 17. svibnja 1872., Oslo |
| Kataloška oznaka | op. 22 op. 56 (suita) |
| Forma | scenska glazba |
| Broj stavaka | 5 |
| Trajanje | oko 35 minuta oko 18 minuta (suita) |
Sigurd Jorsalfar je scenska glazba koju je Edvard Grieg skladao za istoimenu dramu Bjørnstjernea Bjørnsona. Tema drame je odnos dvojice braće, norveških kraljeva Øysteina i Sigurda. Iz scenske glazbe Grieg je tri stavka izdvojio u istoimenu suitu, a zatim i proširio scensku glazbu.
Nastanak
Edvard Hagerup Grieg je bio norveški skladatelj, pijanist i dirigent iz razdoblja romantizma. Većina Griegovog opusa, zasnovanog na norveškom folkloru, su pjesme, romanse, klavirska djela i komorna glazba. Za djela većeg obujma nije pokazivao interes, iako Koncert za klavir i orkestar u a-molu op. 16 i scenska glazba "Peer Gynt" (dvije suite iz nje) spadaju među najpopularnije njegove skladbe.
Norveški kralj Sigurd I. (1090. – 1130., vladao od 1103. do smrti) poznat je i kao Sigurd Križar, odnosno na norveškom Sigurd Jorsalfar. Pod tim je naslovom Bjørnstjerne Bjørnson 1872. godine napisao dramu čija je tema odnos dvojice braće, Øysteina i Sigurda. Øystein ostaje da vlada u Norveškoj a Sigurd vodi Norvežane u Križarski rat. Lik u drami je i Borghild, koja se treba opredijeliti između njih dvojice.
Grieg je za Bjørnsonovu dramu napisao scensku glazbu, koja je u drami premijerno izvedena u Oslu (tadašnja Kristijanija) 10. travnja 1872. godine. Prvobitna verzija imala je tri instrumentalna i dva vokalna stavka, a iza premijere objavljena je kao op. 22. Iz te scenske glazbe, Grieg je tri stavka preradio u istoimenu suitu, koja je 1892. objavljena kao op. 56. Kasnije (1892. i 1903.) je suita korištena za revidiranu scensku glazbu, koja se u tom obliku i danas izvodi.
O glazbi
Orkestracija: tenor ili bariton, muški zbor i orkestar.
Pregled sastava scenske glazbe i suite
| Sigurd Jorsalfar | |||||
| op. 22 | op. 56 | op. 22 (r.) | norveški | hrvatski | tempo |
| – | Hornsignaler | Zvuk roga | |||
| 1. | Innledning til Akt I | Preludij 1. čina | Molto Andante e maestoso | ||
| 1. | 2. | 2. | Borghilds drøm | Intermeco: Borghildin san | Poco andante – Allegro agitato |
| 2. | 1. | 3. | Ved mannjevningen | Nadmetanje / Preludij: u kraljevskoj dvorani | Allegretto semplice |
| 3. | 4. | Norrønafolket | Ljudi sa sjevera | Allegro moderato e molto energico | |
| 4. | 3. | 5. | Hyldningsmarsj | Počasni marš | Allegro molto – Allegretto marziale |
| 6. | Mellomspill I | Interludij I | Allegretto tranquillo | ||
| 7. | Mellomspill II | Interludij II | Allegretto marziale – Maestoso | ||
| 5. | 8. | Kongekvadet | Kraljeva pjesma | Poco Andante – Vivace – Molto Andante e maestoso | |
| (podebljan tekst: stavci suite; označeni redovi: vokalni stavci) | |||||
Grieg je u revidiranu scensku glazbu dodao tri stavka, preludij 1. čina i dva intermezza iza počasnog marša. Usto je zamislio Hornsignaler kao zvuk roga koji javlja nekoliko puta u djelu, s više različitih mjesta na sceni.
Preludij 1. čina je orkestarska verzija završne "Kraljeve pjesme".
Preludij suite izvorno je marš koji je bio uvod u drugi čin drame. Baziran je na neobjavljenoj Gavoti za violinu i klavir iz 1867. godine. Marš tiho počinje puhačima i postupno se razvija do snažne završnice s folklornim motivom.
"Borghildin san" izvorno u drami objedinjava preludij i početak radnje. Glazba prati Bjørnsonove scenske instrukcije: tiha glazba počinje prije dizanja zastora, a dok se zastor diže, umornim prigušenim pasažima prikazuje se Borghildin nemirni san, dok se ne pretvori u strah. Ona krikne, budi se i ustaje. Glazba opisuje njene budne misli, koje prestanu kad prošapće "još hodam po usijanom željezu". Glazba je prati dok sanjivo hoda po sobi i zavaljuje se u stolicu [slijedi dugi monolog]. Nastavlja se glazba koja se utišava, a zatim pravi iznenadni posljednji trzaj kad ona stane na noge.
Počasni marš se u drami čuje na početku trećeg čina. To je svečani patriotski marš, izvorno s čelom i trubom, ali je Grieg uveo fanfare na početku i prostrani trio s čežnjivom lirskom temom harfe i gudača.
Uobičajeno trajanje scenske glazbe je oko 35, a suite oko 18 minuta.
Zanimljivost
U Bergenu je povodom obilježavanja 175. Griegovog rođendana organiziran koncert na kome su izvedena sva Griegova djela, opp. 1–74. Koncert je počeo u 17:30 15. lipnja 2018. godine i završio oko 22 sata sljedećeg dana. Sudjelovali su značajni norveški glazbenici. Koncert je održan na više mjesta u gradu, a čitav koncert prenošen je uživo, kako bi ga posjetioci mogli pratiti. Pritom su posjetioci mogli ponijeti vreće za spavanje i svoju hranu.
Vidi još
Izvori
- Suita u neslužbenom vodiču koncerta Niškog simfonijskog orkestra 10. svibnja 2019. godine, dirigentica Milena Injac, sa stranice "Rat protiv slova A" (sr.) (objavljeno: 5. svibnja 2019., pristupljeno: 1. kolovoza 2020.)
- IMSLP (en.) (Pristupljeno: 1. kolovoza 2020.)
- Brošura uz CD Sigurd Jorsalfar, www.chandos.net (en.) (no.) (njem.) (fr.) (Pristupljeno: 1. kolovoza 2020.)
- Sigurd Jorsalfar, Oxford Reference, www.oxfordreference.com (en.) (Pristupljeno: 1. kolovoza 2020.)
- Opis CD-a Orchestral Music, www.naxos.com (en.) (Pristupljeno: 1. kolovoza 2020.)
- Sigurd Jorsalfar na stranici Klassika, www.klassika.info (njem.) (Izmjena: 5. srpnja 2006., pristupljeno: 1. kolovoza 2020.)
- Koncert 15. i 16. lipnja 2018., Grieg minutt for minutt (no.), Minute by minute (en.) (Pristupljeno: 1. kolovoza 2020.)
- Grieg minutt for minutt, detalji i snimke za čitav opus koncerta 15. i 16. lipnja 2018. godine, stranica Norveške televizije, tv.nrk.no (no.) (Pristupljeno: 2. kolovoza 2020.)