Pokolj u Rami 1942. godine

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 211656 od 10. listopad 2021. u 21:38 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Pokolj u Rami (kraju oko grada Prozora u BIH) dogodio se tijekom ofenzive talijanskih i četničkih snaga protiv partizana u Hercegovini, u listopadu 1942. godine ("Operacija Alfa").

Partizani su talijansko-četničkim snagama pružali slab otpor i organizirano se povlačili. Stanovništvo Rame - koje sa partizanima u principu nije surađivalo - nije se skrivalo niti povlačilo, ne očekujući da će od Talijana pretrpjeti veće neugodnosti.

Međutim su četnici iskoristili priliku da masovno zlostavljaju, ubijaju i pljačkaju ne-srpsko stanovništvo na području Rame: u izvješću Draži Mihailoviću četnički zapovjednik major Petar Baćović piše da je "popaljeno 15 katoličkih sela" i "zaklano preko 2.000 šokaca i muslimana. Većinom ustaše ili komunisti".<ref>Knjiga primljenih depeša štaba Draže Mihailovića, Arhiv Vojnoistorijskog instituta, četnički fond, registarski broj. 1/1, kutija 280</ref>

U izvještaju kapetan talijanske vojske Vigiaca načelniku Obavještajnog odjeljenja talijanskog 6. armijskog korpusa majoru Angelu de Mateisu od 18. listopada 1942. godine iznosi se da je stanovništvo navodno bježalo pred talijansko-četničkim snagama, ali da su četnici ipak uspjeli pronaći i ubiti mnogo takvih civilnih bjegunaca:

„Brigada Gacko pod komandom potporučnika Festinija potpomognutog od srpskog poručnika Popović Milorada dobila je naređenje da se sjedini sa brigadom Bileće, pod komandom poručnika Ogrizena, potpomognut od srpskog oficira Miloša Kureša.

Čitava zona uzduž maršrute odavno je pod okupacijom partizana; domaćini su dobrim dijelom pobjegli i tako dokazali da se civilno stanovništvo sa njima saživjelo; zato su sela i kuće potpuno uništene.

Od 6. do 10. listopada nađeno je preko 700 mrtvih među borcima i stanovništvom raznih sela koji su davali otpor. (...)

Izđržavajući svakovrsne teškoće i napore, na vrlo teškom terenu, antikomunističke kolone doline Drežnice, vođene od italijanskih oficira i podoficira dokazale su i ovaj put svoju izdržljivost, svoj polet, svoju agresivnost i svoju suradnju sa talijanskom vojskom u borbi protiv zajedničkog neprijatelja: komunista.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, arhivski fond D. M., BH-X-71.</ref>”


O pokolju u Prozoru se raspravljalo na beogradskom procesu četničkom vođi generalu Mihailoviću.

Svjedok Aleksa Pranjušić iz Ripaca, srez Prozor svjedoči na suđenju Draži Mihailoviću u Beogradu 1946. godine:

„{{{1}}}”


Svjedoči isti svjedok:

„{{{1}}}”
„{{{1}}}”


Prema evidencijama sačinjenim nakon II. svjetskog rata, u ovim je događanjima ubijeno u prozorskom kraju 849, a u jablaničkom 170 civila.<ref>Enver Ćemalović, "Mostarski bataljon", Mostar 1986., str. 131</ref>

Izvori

<references group=""></references>

Vanjske poveznice