Mađarizam

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 31673 od 16. kolovoza 2021. u 04:30 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Mađarizmi[1] (hungarizmi) su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz mađarskog jezika.

Mađarizmi u hrvatskome jeziku

  • baršun – pliš
  • bitanga – lijenčina, propalica, skitnica
  • bunda – krzneni kaput
  • čardaš – mađarac
  • cipela – postol(a), crevlja
  • čizma
  • čopor – stado, rulja, jato
  • đilkoš – dripac
  • gumb – putac, puce
  • hajduk[2] – razbojnik
  • hahar – nasilnik, propalica, obješenjak, lutalica
  • karika – veza, spona
  • kečiga – čiga
  • kočija – kola
  • kip – spomenik, skulptura
  • lopov – kradljivac, lupež, kriminalac
  • mamlaz – blesan, glupan
  • marva – volovi za vuču, stoka[3]
  • pandur – redarstvenik, pozornik, policajac
  • punđa
  • roštilj – ražanj
  • soba – izba, prostorija
  • teret – tovar
  • šaška [4] – skakavac, skakavica, prug
  • šogor – šurjak

Za većinu navedenih posuđenica (na lijevoj strani, napisano podebljanim slovima) imamo hrvatske zamjene (na desnoj strani). Domaće riječi imaju prednost pred stranim riječima.[5] Neke od navedenih mađarizama su regionalizmi ili zastarjelice i ne pripadaju standardnom hrvatskom jeziku. Mađarski se jezik širio na hrvatskome govornom području zbog prostornih i političkih dodira prošlih stoljeća.

Povezani članci

Izvori

  1. Ljiljana Kolenić: Riječi iz značenjskoga polja ribolova i života uz rijeku, Hrvatski dijalektološki zbornik 20 (2016), str. 83
    "U govornika slavonskoga dijalekta česti su u ovim značenjskim poljima mađarizmi. Tako je vȁgāš naziv za duboku kolotečinu u slavonskoj Podravini. Mađarizam čáklja u Posavini znači motku za izvlačenje predmeta iz vode".
  2. "Hrvatski jezični portal". hjp.znanje.hr. http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search Pristupljeno 2. veljače 2021. 
  3. "Hrvatski jezični portal". hjp.znanje.hr. http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search Pristupljeno 2. veljače 2021. 
  4. Faust Vrančić: Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae cum vocabulis Dalmaticis quae Ungari sibi usurparunt, Apud Nicolaum Morettum, Venecija, 1595., str. 56. (dno)
    Latinski Talijanski Njemački Hrvatski Madžarski
    Locuſta Locusta Heüſchreück Szkakavicza Saaská
  5. "terminologija | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=60954 Pristupljeno 2. veljače 2021. 

Vanjske poveznice