Matilda Bölcs
Matilda Bölcs (Sambotel, 1949.) je hrvatska književnica iz Mađarske, a rodom je iz sela Hrvatskog Židana. Piše pjesme na čakavštini.
Docentica je na Katedri za hrvatski jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu u Subotištu (Sambotel, Szombathely).
Aktivirala se i u političkom radu te je među ostalim i dužnosnica je organizacija gradišćanskih Hrvata i Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj.
Najveću je pozornost skrenula na sebe svojom zbirkom Jantarska ciesta, koja joj je priskrbila i pridjeve "najintelektualnije pjesnikinje" (Stjepan Lukač).
Sudionicom je Susreta pjesnika hrvatskih manjina s pjesnicima u Republici Hrvatskoj.
Urednica je Riječi, hrvatskog književnog časopisa.
Nagrade
Za svoje stihove je na Susretu riječi u Bedekovčini, osvojila drugo mjesto 1997. za stihove na čakavskom narječju.
Djela
- Jantarska ciesta, zbirka pjesama, 1992.
Neke pjesme su joj ušle u antologiju hrvatske poezije u Mađarskoj 1945.-2000. urednika Stjepana Blažetina Rasuto biserje.
Svojim djelima je ušla u antologiju Pjesništvo gradišćanskih Hrvata = Poemaro de Burglandaj Kroatoj, urednika Đure Vidmarovića i Marije Belošević i u antologiju Pjesništvo Hrvata u Mađarskoj = Poemaro de kroatoj en Hungario, urednika Đure Vidmarovića, Marije Belošević i Mije Karagića[1].
Izvori
- ↑ Hrvatska matica iseljenika Predstavljanje knjiga HES-a i uručenje Nagrade HMI Silvije Strahimir Kranjčević, 14. i 15. studenoga 2008.
Vanjske poveznice
- Kolo Zoltán Virág: Varijante narod(nos)nih identiteta
- Országos Idegennyelvű Könyvtár - Katalógus Horvát kiadványok
- Hrvatski glasnik
- Preusmjeri Predložak:PDF 1,5 MB
- Preusmjeri Predložak:PDF, 252KB
- Preusmjeri Predložak:PDF, 592KBStjepan Lukač: Riječ/i, Rič/i, Reč/i - ostalo je mukla tišina
- (mađ.) croatica.hu A magyarországi horvátok irodalma 1945-től napjainkig ]
- PREUSMJERI Predložak:Srp oznaka Petar Milošević Razdoblja srpske i hrvatske književnosti u Mađarskoj
- Oktatási és Kulturális Minisztérium Okvirni program hrv. jezika i književnosti za dvojezične škole - Djelatnost suvremenih književnika