Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Lovro Monti

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 47854 od 22. kolovoz 2021. u 06:34 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Lovro Monti (Knin, 21. travnja 1835. - Knin, 9. travnja 1898.), hrvatski političar i publicist.

Životopis

Završio je Pravni fakultet u Padovi (1859.), a neko je vrijeme radio kao odvjetnički pripravnik u Splitu. Uz M. Klaića, N. Nodila, M. Pavlinovića, K. Vojnovića bio je začetnik Narodne stranke i Hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji. Jedan je od utemeljitelja lista Il Nazionale (Narodni list), u kojem se zalagao za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i za upotrebu hrvatskog jezika u školama i uredima. U svim svojim nastupima izražavao je protivljenje tuđinskoj hegemoniji, centralizmu i dualizmu.

Od 1862. u Kninu je odvjetnik, a 1866. postaje predsjednik općine. Pet je puta uzastopce biran za narodnog zastupnika u pokrajinskom saboru; na prvim izravnim izborima 1873. izabran je za narodnog zastupnika u Carevinskom vijeću u Beču (ponovno biran 1879). Nezadovoljan oportunističkim smjernicama koje je usvojila Narodna stranka povukao se iz javnog života 1882. godine. To se prije svega odnosilo na raskol u Narodnoj stranci nakon kojega su "tzv. Srbi istupili" [1] i osnovali Srbsku stranku. Monti se nije htio prikloniti nikome. Radio na mirnom suživotu Hrvata i Srba.[2]

Bio je prvi gradonačelnik Knina izabran voljom naroda i Narodne stranke. 4 je puta zastupao Dalmaciju u Carevinskom vijeću (Bečki parlament). Za njegova je mandata mnogo toga učinjeno, a naročito je zagovarao poljoprivredu. Oporučno je ostavio svoje imanje, kasnije nazvano "Montova glavica", koje se sastojalo od 32 ha zemlje, 2000 stabala voćaka, 2 ha vinograda i gospodarskih zgrada uz uvjet da se osnuje poljoprivredna škola. Imanje je u SFRJ rasparcelirano, a općinari podijelili sebi gradilišta. Škola nikada nije dobila njegovo ime, jer je prema ondašnjim shvaćanjima pripadao gospodskoj klasi pa bi to bilo bogohuljenje, ali je barem pred školom bio spomenik.


Izvori

  1. Zadarski list Lovro Monti
  2. (nje.) Monti, Lovro (1835-1898), Politiker und Publizist, ÖBL 1815-1950, sv. 6 (Lfg. 29, 1975), str. 362f.