Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Optimati

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 181790 od 1. listopad 2021. u 03:02 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Optimati (lat. Optimates doslovno: "najbolji"), poznati i kao Boni ("dobri") je naziv za konzervativnu frakciju u Senatu Rimske Republike koja je postojala od druge polovice 2. st. pr. Kr do kraja Republike 40-ih godina pr. Kr. Optimatima je zajedničko bilo nastojanje da uspostave, odnosno očuvaju dominaciju Senata nad Rimskim skupštinama odnosno spriječe ambiciozne vojne zapovjednike i populističke političare da preko njih potkopaju kako republikanske institucije tako i dominaciju tadašnje rimske aristokracije u rimskoj politici.

Stranka koja je bila suprotstavljena optimatima se zvala populari (populares). Njihov međusobni sukob, koji je često eskalirao u nasilje, bitno je doprinio izbijanju građanskih ratova i konačnom kraju Republike.

Optimati su svoj vrhunac imali u vrijeme Sule, vojskovođe koji je 80-ih pr. Kr. osvojio vlast u građanskom ratu, zaveo nasilnu diktaturu i sproveo niz ustavnih reformi s ciljem uspostave trajne nadmoći optimata nad rimskom politikom. Te su reforme, međutim, nakon Suline smrti postepeno ukinute, što je popularima omogućilo oporavak, a sukob eskalira kada je na njihovo čelo došao Julije Cezar. Optimate je tada vodio dotadašnji popularski vođa i Cezarov prijatelj Pompej, a njihov sukob je završio Cezarovom pobjedom. Preživjeli optimati, ali dio populara razočaranih Cezarovom diktaturom, se, pak, udružio u novu frakciju zvanu Liberatores (Oslobodioci), ali je i ona uništena u građanskom ratu koji je izbio nakon Cezarovog ubojstva.