Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Najamnine i tržište rada

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 7552 od 14. srpanj 2021. u 03:38 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Najamnine su dohodak od rada koji se međusobno razlikuje po vrstama posla, po ekonomskim granama, po spolu i po zemljama.

Vrste najamnina

  • Nominalna najamnina - one koje su izražene u novčanim jedinicama.
  • Realna najamnina - one koje izražavaju kupovnu moć nominalnih najamnina.
Za razliku od nominalnih najamnina koje se izražavaju u novcu, realne najamnine se izražavaju u količini roba koje se kupuju za nominalne najamnine. Ovise o visini dohotka, tj. nominalnim najamninama i visini cijena.

Tržište rada

  • Savršeno konkurentno
a. Postojanje velikog broja radnika koji traže posao i postojanje velikog broja poslodavaca pri čemu nijedan od njih ne može diktirati najamnine.
b. Rad je homogen – svi su radnici jednako vješti i produktivni.
c. Radnici su savršeno pokretljivi.
d. Radnici su potpuno informirani o promjenama na tržištu rada.
  • Nesavršeno konkurentno
Bitno obilježje ovog tipa tržišta je postojanje monopola ponude odnosno potražnje rada.

Monopol ponude rada javlja se u vidu radničkih sindikata, dok se monopol potražnje rada javlja u vidu udruga poslodavaca. Sindikata i udruga poslodavaca nema na savršeno konkurentnom tržištu rada.

Formiranje najamnina na tržištu rada

Najamnine se na tržištu rada formiraju pod utjecajem potražnje i ponude rada. Grafički se to prikazuje pomoću presjecišta krivulje ponude rada (SL) i krivulje potražnje rada (DL). Na apscisi se očituje broj radnih sati, a na ordinati visina najamnine.