Miroslav Grujić (Karlovac, 21. rujna 1906. – Zagreb, 15. veljače 1981.), hrvatski liječnik, traumatološki kirurg[1], velikan hrvatske kirurgije[2]
Životopis
Od 1932. do 1945. radio je u civilnoj medicinskoj službi. U Karlovcu je radio od 1932. na kirurškom odjelu Gradske bolnice sve do 1935.,[3] nakon čega je prešao u Zagreb gdje je djelovao na kirurškom odjelu Zakladne bolnice na Sv. Duhu u Zagrebu. Uslijedila je mobilizacija u JNA i rad u vojnoj kirurgiji. Bio je glavni kirurg Bolnice za reparatornu kirurgiju II. armije u Zagrebu. [1] Tada je od odjela na Kuniščaku u Vlaškoj ulici broj 87 i Voćarskoj cesti broj 106 Glavna vojna bolnica, a na broju 106 bila je ta bolnica za reparatornu kirurgiju (BRK) s odjelima za ortopediju, rehabilitaciju, plastičnu kirurgiju i koštano zglobnu tuberkulozu. Grujić je tu bolnicu vodio od 1947. do 1952. godine.[4]
Poslije demobiliziranja obnašao je dužnost ravnatelja Traumatološke bolnice 23 godine, sve do 1974. godine. Bolnicu je organizirao kao vodeću ustanovu takve vrste ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj ondašnjoj Jugoslaviji. Od 1960. godine znanstveno obrazuje mlade medicinske kadrove, radeći kao honorarni profesor Medicinskoga fakulteta.[1] Organizator traumatologije u Hrvatskoj. [3] Grujić je vodeći u nizu velikana koji su obilježili rad zagrebačke Traumatološke bolnice (današnje Klinike za traumatologiju, djeluje u sklopu KBC-a Sestre milosrdnice). Između ostalog, osnovao je 1965. i Hrvatsko traumatološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora. [2]
Područje kirurgije kojim se bavio bila je traumatološka kirurgija, gdje se zanimao za sva područja te grane kirurgije. Osobito se bavio politraumatizmom, športskim ozljedama, opeklinama, a za cestovnu traumu[3] je htio da se proglasi epidemijom našega doba. [1]
U nakladničkom nizu HAZU Spomenica preminulim akademicima u sv. 15 iz 1982. godine prikazan je dr Miroslav Grujić. Izdanje je uredio Drago Ikić. [5]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Hrvatska enciklopedija Grujić, Miroslav, LZMK, (pristupljeno 22. siječnja 2016.)
- ↑ 2,0 2,1 Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice Klinika za traumatologiju , (pristupljeno 22. siječnja 2016.)
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Hrvatski leksikon, I. svezak A-K, Zagreb. 1996., str. 419
- ↑ Klinička bolnica Dubrava Povijest , (pristupljeno 22. siječnja 2016.)
- ↑ Katalog Knjižnica grada Zagreba - Detalji Miroslav Grujić : 1906-1981 / [uredio Drago Ikić], (pristupljeno 22. siječnja 2016.)