Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Miro Kačić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 398706 od 16. prosinac 2021. u 09:32 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Miro Kačić (Pučišća na Braču, 7. srpnja 1946.Zagreb, 6. veljače 2001.), hrvatski jezikoslovac, matematički lingvist, romanist i kroatist.

Životopis

Osnovnu školu završio u Pučišćima a gimnaziju u Zagrebu gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao romanistiku (francuski i talijanski jezik). Od 1977. lektor hrvatskoga u Francuskoj gdje je na sveučilištu u Aix-en-Provanceu doktorirao disertacijom Le theorie des ensembles et l'analyse linguistique (Teorija skupova i lingvistička analiza), u kojoj je dalje razvio algebarsku lingvistiku i koja je, zbog znanstvenoga značaja, tiskana o trošku francuske vlade. Od 1988. na Filozofskom fakultetu u Zadru predavao je opću i francusku sintaksu te primijenjenu lingvistiku. Od 1992. u Zavodu za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Jedan je od pokretača Sveučilišnoga studija informatike Sveučilišta u Zagrebu i bio je nositelj dvaju kolegija: Ustroj prirodnih i umjetnih jezika i Računalo i prirodni jezik. Od 1996. do smrti u Zagrebu ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i profesor na Odsjeku za opću lingvistiku (Katedra za algebarsku i informatičku lingvistiku).

Bavio se teorijskom i algebarskom lingvistikom i kroatističkim temama, u kojima je dao sociolingvističku raščlanu utjecaja politike u nastanku slavistike te ukazao na presudnu ulogu politički motiviranoga jezikoslovlja u stvaranju i održavanju serbokroatističkoga mita.

U svojim je radovima predlagao nešto drukčije razvrstavanje glagolskih vremena u hrvatskom jeziku.

Djela

  • Hrvatski i srpski. Krivotvorine i zablude (Zagreb, 1995.; prijevodi na njemački, engleski i francuski)
  • Jezikoslovna promišljanja (Zagreb, 2001.)