Metaloprerađivačka industrija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 255380 od 25. listopad 2021. u 21:18 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na: orijentacija, traži

Kovinoprerađivačka industrija[1] ili metaloprerađivačka industrija je industrijska grana.

Raspon proizvoda kovinoprerađivačke industrije obuhvaća proizvodnju od različitih metalnih proizvoda za proizvodnu i osobnu potrošnju. Osnovna je sirovina te industrije željezo, odnosno čelik, koji u suvremeno doba sve više zamjenjuju laki metali.[2]

Stupanj složenosti proizvoda ide od jednostavnih završnih proizvoda od metala, poput betonskog čelika, valjane žice, valjanih, prešanih i vučenih proizvoda, lijevanih gotovih i polugotovih proizvoda, odljevaka, čavala, zakovica i vijčane robe, bešavnih i šavnih cijevi. Slijedi metalna oprema za građevinarstvo, opreme za ceste i željezničke pruge, spremnici i cisterne. Za kućanstvo raspon proizvoda ide od metalnog posuđa, strojeva i uređaja, pa do pećiju, štednjaka, hladnjaka, zamrzivača, električnih kućanskih aparata. Složeniji proizvodi za građevinarstvo su motori i građevinski strojevi. Složenim proizvodima kovinoprerađivačke industrije služe se i metaloprerađivačka industrija i druge industrije (strojevi za obradbu metala i drva, strojevi za industriju hrane, pića i duhana) i poljoprivreda (poljoprivredni strojevi). Metaloprerađivačka industrija obuhvaća i proizvodnju prijevoznih sredstava i radnih vozila i strojeva (transporteri, dizalice, motorna vozila, prikolice i poluprikolice, ostala prijevozna sredstva, lokomotive i vagoni, tramvajska kola, brodovi) te ostalih proizvoda koji su pretežno ili u cijelosti izrađeni od metala.[2]

U Hrvatskoj je 2003. godine metaloprerađivačka industrija u bruto proizvodu domaće industrijske proizvodnje sa 6,08%. Zapošljavala je 26 000 zaposlenih, koji su činili 11% ukupnoga broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Hrvatska metaloprerađivačka preživjela je svjetsku recesiju te se broj zaposlenih u sektoru povećao, pa je 2013. hrvatska metaloprerađivačka industrija činila 14% udjela u ukupnoj industrijskoj proizvodnji te zauzimala 3,5% ukupnog izvoza.[2]

Karakteristika metaloprerađivačke industriju u RH danas je karakteriziraju usitnjenost proizvodnje. Poduzeća iz te grane potječu uglavnom iz procesa restrukturiranja bivših velikih industrijskih poduzeća. Iz tih poduzeća je i glavnina stručnog kadra i znanja. Najveća metaloprerađivačka poduzeća izvoze na inozemna tržišta i većinom su u vlasništvu inozemnih korporacija. Jasne razvojne strategije još uvijek nema. [3]

Izvori

  1. EUR-Lex - Access to European Union Law - 31999R2674 Popis proizvoda iz članka 5. stavka 2. drugog podstavka koji su razvrstani prema nazivlju Zajedničke carinske tarife (ZCT) (pristupljeno 9. ožujka 2017.)
  2. 2,0 2,1 2,2 Hrvatska enciklopedija metaloprerađivačka industrija. Izdavač: LZMK (pristupljeno 9. ožujka 2017.)
  3. Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Sisak Metaloprerađivačka industrija u Sisačko – moslavačkoj županiji, Sisak, prosinac 2015. (pristupljeno 9. ožujka 2017.)

Vanjske poveznice