Kibernetička održivosti odnosi se na mogućnost nekog entiteta da neprestano isporučuje određeni željeni ishod unatoč nesigurnom i štetnom kibernetičkom okruženju.[1]
Kibernetička održivost predstavlja rastući koncept koji biva sve više priznat diljem svijeta. Koncept se najviše koristi u terminologiji informacijske sigurnosti, poslovnog kontinuiteta i organizacijske otpornosti i održivosti.
Entiteti koji su zahvaćeni ovim terminom ili su njegovi potencijalni korisnici jesu: IT sustavi, kritična infrastruktura, poslovni procesi, organizacije, civilna društva i državna administracija. Štetni kibernetički događaji su svi oni događaji koji mogu negativno utjecati na dostupnost, integritet ili tajnost mrežnih internetskih/informacijskih sustava i povezanih usluga. Štetni IT događaji mogu biti izazvani namjerno ili slučajno, te mogu biti djelo čovjeka ili prirode (ili kombinacija potonjih). Ako su izazvani namjerno onda govorimo o kibernetičkim napadima (hakiranje).
Cilj kibernetičke održivosti je održavanje sposobnosti entiteta da i nakon štetnih posljedica i događaja nastavi isporučivati usluge i promet kao da se ništa nije dogodilo (nakon elemenata katastrofe, napada, hakiranja, ugroze nacionalne sigurnosti, rata i sl.).
Održivost je definirana u američkim predsjedničkim smjernicama (PPAS-21) kao sposobnost da se pripremi i prilagodi promijenjenim okolnostima te da se vrši aktivno otpor i oporavak od bilo kakvih štetnih događaja unutar IT mreže.[2]
Izvori
- PREUSMJERI Predložak:Izvori
- ↑ "Cyber Resilience - Fundamentals for a Definition". Stockholm University. https://link.springer.com/chapter/10.1007%2F978-3-319-16486-1_31 Pristupljeno 29. veljača 2016.
- ↑ "What Is Security and Resilience? | Homeland Security". https://www.dhs.gov/what-security-and-resilience Pristupljeno 29. veljača 2016.