Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Dišni sustav

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 29497 od 12. kolovoz 2021. u 01:04 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Dišni sustav jest sustav organa koji služi za izmjenu plinova. Kod četveronožnih životinja, dišni sustav koristi tube, kao što su bronhiji, kako bi unio kisik u pluća, gdje se događa izmjena plinova. Tjelesna dijafragma ošit steže pluća kako bi zrak ulazio i izlazio. S raznim vrstama organizama otkrivene su i razne vrste dišnih sustava pa tako i drveće ima svoj respiracijski sustav.

Dišni sustav kod ljudi i drugih sisavaca

Kod ljudi i drugih sisavaca, dišni se sustav sastoji od dišnih puteva, pluća i dišnih mišića koji kretanjem stežu dišne organe kako bi zrak ulazio i izlazio iz sustava. U dišnom sustavu, pomoću pluća, izmjenjuju se molekule kisika i ugljikovog dioksida pomoću difuzije, između zraka i krvotoka. Tako se u krvotoku, uz oksidaciju krvi uklanja i CO2 i ostali metabolički otpadni plinovi zajedno s njim izlaze iz krvotoka u atmosferu.

Anatomija dišnog sustava

Datoteka:Dišni sustav.jpg
Dišni sustav

Organe za disanje čine: nosna šupljina, usta, ždrijelo, grkljan i dušnik koji se dijeli u dvije dušnice i pluća. Strujanjem kroz nosne šupljine, zrak se u sluznici pročišćava od prašine te se vlaži i zagrijava do uobičajene tjelesne temperature, dok disanje na usta može uzrokovati upalu grla. Pročišćavanje se vrši u svim gornjim dijelovima dišnog sustava sve do pluća. Pročišćeni zrak odlazi u ždrijelo prema grkljanu. Na početku grkljana nalazi se grkljanski poklopčić (epiglotis). On kao poklopac na raskrsnici otvara put prema dušniku dok dišemo, a zatvara ga kad prolazi hrana.

Dušnik

Dušnik je građen od hrskavičnih prstenova što omogućava neprekidno strujanje zraka. Dušnik se dijeli u dvije dušnice. One se u plućima granaju na sve manje i tanje ogranke i završavaju u sitnim plućnim mjehurićima. Svaki mjehurić obavijen je gustom mrežom krvnih žilica. Ispunjeni su zrakom, to plućima daje spužvast izgled.

Dušnik je oko 10 cm duga i 1,5 cm široka cijev, učvršćena hrskavičnim prstenovima, koji joj daju čvrstoću. Grana se u dvije dušnice koje ulaze u pluća, gdje se granaju u dva glavna bronha, a bronhije se u plućima dalje granaju u bronhiole. Unutrašnji dio dušnika čine dva tipa stanica. Jedne stanice izlučuju sluz, koja hvata čestice prašine i bakterije. Druge stanice imaju sitne dlačice koje se pomiču tako da sluz prenose prema grlu, gdje je progutamo i probavimo.

Pluća

Podrobniji članak o temi: pluća

Pluća zapremaju najveći dio prsne šupljine, a sastoje se od plućnih krila. Lijevo plućno krilo ima dva a desno tri režnja. Plućni mišići imaju glavnu funkciju stezanja i opuštanja pluća, tj. pokretima disanja: uzdisanju i izdisanju.

Podjela dišnog sustava

Dišni se sustav prikladno može podijeliti na gornji respiracijski trakt i donji respiracijski trakt. Ova se dva odjeljka također mogu nazvati provodljiva zona i respiracijska zona.

Provodljiva zona počinje s nosom (dišnim organom) koji prelazi u nosnu šupljinu. Primarne funkcije nosnih otvora su: 1) filtriranje, 2) zagrijavanje, 3) vlaženje i 4) omogućavanje rezonancije u govoru. Nosna se šupljina nastavlja u usnu šupljinu a usna u grlo, te dolje do prsne šupljine gdje se dijeli na lijevi i desni bronhij tj. prelazi u lijevo ili desno plućno krilo. Bronhiji se dalje razdvajaju na još manje i uže dijelove.

Poveznice