Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Hidrotehničke melioracije

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 57883 od 25. kolovoz 2021. u 01:33 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Datoteka:Melioracijske površine-RH2.png
Dijagrami prikazuju udio melioracijskih površina u Republici Hrvatskoj od ukupne površine tla i stupanj njihovog uređenja.

Hidrotehničke melioracije su skup hidrotehničkih i (agrotehničkih) mjera, aktivnosti i građevina kojima se ostvaruju optimalni uvjeti za razvoj biljaka.

  • Hidrotehničke melioracije sastoje se od:
    • obrane od visokih voda,
    • površinske odvodnje,
    • podzemne odvodnje,
    • navodnjavanja.

Površine koje su uređene uređajima za odvodnju ili uređajima za odvodnju i navodnjavanje, nazivamo melioracijskim površinama.

Povijesni razvoj hidromelioracijskih sustava

Datoteka:Poplavno područje r. vuke.png
Slika prikazuje kopiju karte iz 1884. godine. Na slici se može vidjeti poplavno područje rijeke Vuke. Autor originalne karte - Joseph A. Knobloch civil ingenieur.
  • 1876. god. “Društvo za regulaciju rijeke Vuke” osnovano u Osijeku
  • 1881. god. “Društvo za regulaciju rijeke Karašice” osnovano u Donjem Miholjcu
  • 1891. god. Zakon o vodnom pravu
  • 1903. god. Prvi projekt podzemne odvodnje

Podloge za melioracijska istraživanja i radove

  • Geodetske podloge
    • Geodetske podloge imaju obilježja visinske konfiguracije terena na kojima mogu biti vidljive postojeće građevine, infrastruktura, granice posjeda, korištenje zemljišta, vododjelnice.

Za melioracijske svrhe mogu biti korištena sljedeća mjerila 1:1.000, 1:5.000, 1:25.000, 1:100.000.

  • Hidrološke podloge
    • Iz hidroloških podloga su potrebne količine Oborina za promatrano područje. Količine služe kao osnovni ulazni parametar mjerodavne količine vode za odvodnju. Za dimenzioniranje melioracijskih sustava potrebno je poznavati Povratna razdoblja sa ITP krivulje.

Iz hidroloških podloga za melioracijska istraživanja potrebna je i Bilanca vode.

  • Pedološke podloge
    • hidropedološke karakteristike tla
    • hidraulička provodljivost tla
    • infiltracija
  • Geomehaničke podloge
    • Za potrebe temeljenja građevina
    • Za potrebe uređenja dna i pokosa
  • Ekonomske podloge
    • Elaborat ekonomske opravdanosti

Meliorativna pedologija

Pedologija je znanost koja se bavi izučavanjem tla kao poljoprivredno-proizvodnog prostora, a meliorativna pedologija je dio pedologije koji se bavi pitanjima temeljite izmjene i poboljšanja tla vodeći računa o individualnosti svakog područja – ukazuje na problem i daje potrebne parametre vezane uz tlo. Dani problemi sa potrebitim parametrima imaju visoko značenje za melioracijska istraživanja.

Geneza tla je traženih podataka, a pokazuje uzroke i zakonitosti određenih pojava u tlu. Dok su pedogenetski faktori (klima, reljef, matični supstrat, živi organizmi i vrijeme) potrebiti za određivanje pedogenetskih procesa.

Pedogenetske procese možemo razvrstati u 4 osnovne grupe procesa, a to su:

Klasifikacija tla

Pedološka klasifikacija prema, načinu vlaženja i kemijskom sastavu vode predstavlja važan segment pedoloških podloga. Tlo se dijeli na osnovne tipove i podtipove. Ovdje ću spomenuti samo osnovne tipove tla, a to su:

  • Automorfna tla - nastaju u uvjetima deficitarnog i normalnog vlaženja oborinskom vodom koja se slobodno procjeđuje unutar profila (Aluvij).
  • Hidromorfna tla - nastaju uslijed prekomjernog vlaženja oborinskom vodom ili stranim vodama različitog podrijetla (kapilarne, poplavne, visoke podzemne vode, cijedne vode).
  • Halomorfna tla – obuhvaćaju slana i alkalizirana tla nastala pod utjecajem nepovoljnih stranih voda.
  • Suphidratična tla – nastaju u priobalnim područjima jezera i mora.

Potrebe za površinskom odvodnjom

U sljedećim slučajevima se javlja potreba za površinskom odvodnjom:

  • kada imamo prirodne depresije bez mogućnosti gravitacijske odvodnje,
  • kada imamo površine koje su često ili povremeno pod utjecajem stagnirajuće oborinske vode ili nereguliranih vodotoka,
  • kada imamo površine pod utjecajem pritjecanja podzemnih voda,
  • kada imamo površine slabo propusnog zemljišta,
  • kada imamo učestalost intenzivnih oborina.

Poveznice

Vanjske poveznice

  • Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u RH - PDF