Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Harmonika triestina

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 262850 od 28. listopad 2021. u 05:17 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Harmonika triestina (tal. Triestina: Tršćanka), u Istri poznata i kao trieština ili trieštinka[1], dijatonska harmonika koja se od 1862. izrađivala u Trstu u radionici A. Plonera (zbog čega se nazivala i plonerica[1]), a poslije i kod drugih majstora (G. Ladich, G. Miklavcich, V. Tominec i dr.). Poznata je i pod nazivom harmonika na batuniće.[2]

Lako je prenosivo i maleno glazbalo, najčešće s 25 dugmeta i 8 ili 12 basova. U Istri se počela svirati nakon Prvog svjetskog rata i ubrzo se udomaćila, osobito u sjevernim i zapadnim krajevima (područja Buzeta i Kopra). Ima oštar zvuk i namijenjena je uglavnom svirci za ples, poglavito plesovima iz alpskoga etnografskog prostora sjeverne Italije i Austrije, odnosno tirolskog kraja (mafrina, šete paši, marča, polka, valcer i dr.)

S vremenom su svirače na trieštini prihvatili i gunjci. U drugoj polovici 20. stoljeća u Istri su se pojavile novije harmonike i postupno zamijenile trieštine. Stoga je Kulturno umjetničko društvo »Istarski željezničar« pokrenulo 1989. specijalizirani festival posvećen oživljavanju i njegovanju svirke na trieštini Z armoniku v Roč, koji je postao međunarodnim.[2] Njezinoj popularnosti pridonijele su i emisije Radio Kopra, emitirane tijekom 1986. i 1987. godine.[3]

Izvori

  1. 1,0 1,1 Istrapedia članak: Trieština, autor: Đ. Križman-Zorić, istrapedia.hr (pristupljeno 28. rujna 2017.)
  2. 2,0 2,1 Turistička zajednica Buzet Z Armoniku V Roč, www.tz-buzet.hr (pristupljeno 28. rujna 2017.)
  3. R. Pernić, Meštri, svirci i kantaduri, istarski narodni pjevači, svirači i graditelji glazbala, Buzet 1997.
Sadržaj