3. armija(rum. Armata 3) je bila vojna formacija rumunjske vojske u Prvom svjetskom ratu. Tijekom Prvog svjetskog rata djelovala je na Rumunjskom bojištu.
Treća armija formirana je 27. kolovoza1916. sa sjedištem stožera u Bukureštu. Zapovjednikom armije imenovan je divizijski general Mihail Aslan kojemu je načelnik stožera bio brigadni general Gheorghe Mardarescu. Armija se sastojala od 150.000 vojnika, te je prema rumunjskom ratnom Planu Z bila zadužena za obranu južne rumunjske granice duž Dunava i Dobrudže. Armija se sastojala od dva korpusa i to VI. korpusa kojim je zapovijedao brigadni general Gheorghe Valeanu, te VII. korpusa pod zapovjedništvom brigadnog generala Ioana Rascua. U sastavu armije nalazila se i 20. divizija pod zapovjedništvom brigadnog generala Davida Praporgescua, Utvrđeno područje Turtucaia kojim je zapovijedao zapovjednik 17. divizije brigadni general Constantina Teodorescu, te Utvrđeno područje Silistra pod zapovjedništvom zapovjednika 9. divizije brigadnog generala Ioanu Basarabescua
Iako je 27. kolovoza 1916. Rumunjska objavila rat Austro-Ugarskoj, isti nije objavila i Bugarskoj koja se također borila na strani Centralnih sila, Međutim, 1. rujna Bugarska je objavila rat Rumunjskoj, te su odmah idućeg dana jedinice bugarske 3. armije pod zapovjedništvom Stefana Toševa počele prelaziti rumunjsko-bugarsku granicu. Arslan je odlučio braniti Turtucaiu i Silistru dok ne pristigne ruski XLVII. korpus kojim je zapovijedao general Andrej Zajončkovski kojemu je podredio 19. diviziju. Međutim, bugarsko-njemačke snage ubrzo su probile rumunjsku obranu, te su opkolile Turtucaiu. Arslan je naložio 9. diviziji pod zapovjedništvom Ioana Basarabescua koja je bila smještena u Silistri da pomogne opkoljenoj tvrđavi, ali su jedinice 9. divizije naišavši na snažan bugarski otpor kod Sarsinlara povukle. Na kraju 6. rujna bugarsko-njemačke snage zauzimaju Turtucaiu u kojoj gotovo u potpunosti uništavaju rumunjsku 17. diviziju. U međuvremenu, ruski XLVII. korpus i 19. divizija su pokušale zauzeti Dobrič koji su okupirale bugarske snage, ali su u Bitci kod Dobriča (5. – 7. rujna 1916.) također poražene. Dva dana nakon pada Turtucaiae, rumunjski Glavni stožer odlučio je evakuirati Silistru, te je 9. diviziju povukao iz navedenog grada.
Pad Tutucaiae imao je teške posljedice na rumunjsku vojsku i 3. armiju. Zapovjednik 3. armije je Mihail Aslan je 7. rujna smijenjen, a smijenjeni su zapovjednici 17. i 9. divizije Constantin Teodorescu i Ioan Basarabescu. Novim zapovjednikom 3. armije imenovan je divizijski general Alexandru Averescu koji je u Prvoj bitci kod Cobadina (17. – 19. rujna 1916.) uspio zaustaviti njemačko-bugarsko napredovanje kroz Dobrudžu. Na Ratnom vijeću održanom 15. rujna 1916. prihvaćen je Averescuov plan za daljnje djelovanje. Suspendirana je ofenziva u Transilvaniji, te je odlučeno da se bugarsko-njemačke snage napadnu s leđa na način da se prijeđe Dunav kod Flamande. U tu svrhu formirana je Grupa armija Jug, te je zapovjednikom iste imenovan Averescu koji je ujedno zapovijedao i 3. armijom. U sastav Grupe armija Jug, osim 3. armije, ušla je novoustrojena Dobrudžanska armija kojom je zapovijedao Zajončkovski, a koja je istodobno sa napadom kod Flamande trebala poduzeti ofenzivu prema Cobadinu i Kurtbunaru. Treća armija je ujedno i pojačana, te su u njezin sastav ušle 10. divizija, koja se do tada nalazila u pričuvi Glavnog stožera, te novoformirane 21. i 22. divizija, kao i 1. konjička divizija koja se do tada nalazila u sastavu 2. armije.
Flamandska operacija (29. rujna – 5. listopada 1916.) započela je 29. rujna 1916. na 80 km dijelu bojišta od Flamande do Zimnicee. Ujutro 1. listopada počeo je prelazak najprije 10., a potom i 21. divizije. Tog istog dana sagrađen je i pontonski most koji je međutim u noći tri puta prekidan. Idućeg dana most su napali i monitori austrougarske Dunavske flotile tako da je prilazak prekinut. Most je ponovno napadnut 3. listopada kada je ponovno oštećen. Zbog sve teže vojne situacije u Transilvaniji rumunjski Glavni stožer je naredio prekid operacija tako da su sve rumunjske jedinice tijekom 4. i 5. listopada povukle na lijevu (sjevernu) obalu Dunava.
Glenn E. Torrey, Romanian Battlefront in World War I, University Press of Kansas, Lawrence, Kansas, 2011. Michael B. Barrett, Prelude to Blitzkrieg: The 1916 Austro-German Campaign in Romania, Indiana University Press, Bloomington, Indiana, 2013. Osterreich-Ungarns Letzter Krieg 1914-1918, Edmund Glaise-Horstenau (urednik), Austrian Militarwissenschaftlichen Mitteilungen, Beč, 1931. Petar Tomac, Prvi svetski rat 1914-1918, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1973., str. 406-413
.jpg){kind=link}
