Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Marita Koch

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 219791 od 13. listopad 2021. u 06:08 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Marita Koch

Osobni podatci
Puno ime Marita Koch
Datum rođenja 18. veljače 1957.
Mjesto rođenja Wismar, DDR
Športski podatci
Atletske discipline sprint (100 m , 200 m, 400 m, 4x400 m)
Osobni rekordi
  • 100 m - 10,83[1]
  • 200 m - 21,71
  • 400 m - 47,60 (svjetski rekord)[2]
Osvojene medalje
  1. Preusmjeri Predložak:Medalje šport
Olimpijske igre
zlato Moskva 1980. 400m
srebro Moskva 1980. 4x400 m
Svjetska prvenstva
zlato Helsinki 1983. 200 m
zlato Helsinki 1983. 4x100 m
zlato Helsinki 1983. 4x400 m
srebro Helsinki 1983. 100 m
Europska prvenstva
zlato Prag 1978. 400 m
zlato Prag 1978. 4x400 m
zlato Atena 1982. 400 m
zlato Atena 1982. 4X400 m
zlato Stuttgart 1986. 400 m
zlato Stuttgart 1986. 4x400 m

Marita Koch (18. veljače 1957.)[3], umirovljena njemačka atletičarka.

Rođena u Wismaru, Istočna Njemačka, Marita je odmalena pokazala svoje sprinterske kvalitete. Pretjecala je u trčanju mnogo starije dječake. Do svoje 15 godine, postigla je zapažene rezultate, a cijelu karijeru trenirao ju je Wolfgang Meier. Zbog profesionalnog sporta je odustala i od studija medicine kojeg je bila započela. Apsolutno je dominirala atletikom tijekom osamdesetih godina. Njena najveća rivalka bila je Čehinja Jarmila Kratochvílová. Osvojila je zlato na 400 m 1980. na Olimpijskim igrama u Moskvi, i srebro u utrci 4X400m štafeta. Htjela je nastupiti i 1984., ali je DDR bojkotirao to natjecanje po nalogu SSSR-a.

Osim osvajanjem zlatne olimpijske medalje na 400 m na OI u Moskvi 1980 i pobjedama na SP u Helsinkiju 1983. i na Europskim prvenstvima 1978., 1982. i 1986.godine, u povijest atletike definitivno je ušla 6. listopada 1985. na Svjetskom kupu u Canberri, gdje je postavila i danas nedostižni svjetski rekord na 400 m - 47.60 sec, srušivši dotadašnji svjetski rekord čehoslovačke atletičarke Jarmile Kratochvílove, koja je do tada bila jedina atletičarka koja je pretrčala 400 m za manje od 48 sekundi, 47.99 sec, sa SP u Helsinkiju 1983. godine.

Koliko je to i dan-danas nedostižan svjetski rekord, najbolje govori podatak da se danas velikim uspjehom smatra i kad neka atletičarka pretrči 400 m za manje od 50 sekundi, a izuzetno su rijetke trkačice koje pretrče 400 m za manje od 49 sekundi (najbolja od njih do sada bila je francuska atletičarka Marie-José Pérec pobijedivši na OI u Atlanti, 1996 s rezultatom 48.25 sec).

U mirovinu kao sportašica otišla je 1987., zbog problema sa Ahilovom tetivom i želje da se posveti obiteljskom životu. Sa trenerom Wolfgangom, za kojeg se udala ima kćer Ulrike i trgovinu sportskim potrepštinama u Rostocku. Pojavile su se mnoge špekulacije o činjenici da je Marita postigla takve rezultate dopingom.[4] Nikad ništa nije dokazano.

Izvori

Sadržaj