Masovna grobnica je naziv za grobnicu u kojoj je pokopan veći broj mrtvih istovremeno, odnosno tri ili više žrtava.[1] Postoje različite vrste masovnih grobnica. Dvije najpoznatije vrste su:
- Masovne grobnice uslijed ratnih zločina
- Masovne grobnice uslijed prirodnih katastrofa
Masovne grobnice uslijed ratnih zločina su posljedica organiziranih i masovnih ubijanja ljudi, kao dio etničkog čišćenja ili genocida. Proces ekshumacije tijela, podrazumijeva otkopavanje žrtava iz grobnice i njihovo identificiranje. Katkada počinitelji u pokušaju prikrivanja zločina prvotne masovne grobnice prekopavaju i uništavaju. Iskopane ostatke potom usitnjavaju, miješaju, odvoze i zakopavaju na druge lokacije, čime nastaju sekundarne (a u nekim slučajevima i tercijarne) masovne grobnice. Time pronalazak grobnica, te otkopavanje i identificiranje žrtava biva uvelike otežano. Među najpoznatijim sekundarnim i tercijarnim masovnim grobnicama su one nastale poslije genocida u Srebrenici.
Masovne grobnice uslijed prirodnih katastrofa (kao npr. tsunami, potres ili oluja) se kopaju da bi se spriječila epidemija tijekom nepogoda. Često se nakon nekog vremena tijela mrtvih prekopavaju.
U Hrvatskoj je do kraja rujna 2005., s otkrićem masovne grobnice u Okučanima u 141 masovnoj grobnici pronađeno 2110 žrtava. Smaknute su okrutno, uglavnom vatrenim oružjem iz neposredne blizine: strijeljanjem i iživljavanjem rafalima, a pojedine masovne grobnice otkrile su i druge načine smaknuća.[2]
U Hrvatskoj su brojne neistražene grobnice s tijelima žrtava nakon 2. svjetskog rata. Do početka travnja 2009., u Hrvatskoj je po tadašnjim podatcima HHO-a 830 jama s tijelima žrtava nakon 2. svjetskog rata, od kojih su obrađene tek 23.[3] 3. travnja 2009. nađene su masovne grobnice kod Javorja i u Ključu kod Zaprešića. Radi se o 4500 osoba, pripadnika domobranske vojske i njemačkih vojnika). Masovna grobnica u Ključu kod Zaprešića jedno od najmanje pet neobilježenih i neistraženih stratišta koja se nalaze na području od slovenske granice do Zaprešića. O mogućem postojanju ove grobnice naznake su došle prosinca 2005., kada su lokalni ratari orući polje zaorali po kostima. Do procijenjene brojke od 4500 došlo se iz izvješća krojačice koja je nakon provedene likvidacije imala zadaću prebrojiti uniforme koje su žrtve morale skinuti prije ubojstva.[4] na Na Ostrašovoj njivi kod Javorja zakopan je veći broj osoba, dok broj žrtava na predjelu Gmajna u Ključu Brdovečkom nije točno utvrđen.[3] 15. svibnja 2020. otkrivena je masovna grobnica Prudnice u Zagrebačkoj županiji s oko 130 tijela.[5]
Izvori
- ↑ Petar Grubišić: Večernji list. 27. rujna 2005. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
- ↑ Petar Grubišić: Večernji list. 27. rujna 2005. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
- ↑ 3,0 3,1 Hina: DORH s policijom obišao masovne grobnice kod Zaprešića Jutarnji list. 7. travnja 2009. Pristupljeno 20. svibnja 2020.
- ↑ Jutarnji.hr, Marinko Brkić Tot, Tomislav Novak: Nova masovna grobnica s ostacima više od 4000 pripadnika njemačke 'Plave divizije' Jutarnji list, 3. travnja 2009. Pristupljeno 20. svibnja 2020.
- ↑ (): Ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 130 osoba Ministarstvo hrvatskih branitelja. 15. svibnja 2020. Pristupljeno 20. svibnja 2020.
Uvjeti korištenja: Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka.
