Maslenički most (autocesta A1)
| Maslenički most "Novi" Maslenički most | |
|---|---|
| Pogreška pri izradbi sličice: | |
| Osnovni podatci | |
| Premošćuje | Novsko ždrilo |
| Mjesto | Novsko ždrilo, Sjeverna Dalmacija, Republika Hrvatska |
| Vrijeme gradnje | 1993. − 1996. |
| Otvorenje | 1997. |
| Konstrukcija | armiranobetonska |
| Namjena | cestovna vozila |
| Projektanti i izvođači radova | |
| Projektant | Građevinski fakultet Zagreb |
| Graditelj | Konstruktor-Split |
| Tehnički podatci | |
| Ukupna dužina | 377,60 m |
| Visina mosta | 92 m |
| Širina mosta | 20,40 m |
| Najveći raspon | 200 m |
| Koordinate | 44°14′10″N 15°31′19″E / 44.236°N 15.522°E |
Maslenički most (zvan i "Novi Maslenički most" kako bi se razlikovao od "starog" koji je srušen u Domovinskom ratu, nanovo izgrađen 2004. godine) armiranobetonski je lučni most iznad Novskog ždrila, nedaleko od naselja Maslenica, koji prevodi oba traka autoceste A1, na dionici Maslenica - Zadar 1. Most ima ukupnu dužinu 377,60 m, širinu 20,40 m, a rasponski sklop iznosi 350 metara. Rasponsku konstrukciju čini luk raspona 200 m, čime se svrstava među veće ovakve mostove u svijetu.[1]
Izgradnja
Idejno rješenje autocestovnog mosta kod Maslenice izrađeno je još 1986. godine u Institutu građevinarstva Hrvatske (IGH), u sklopu projekta autoceste, ali je rušenje starog mosta u Domovinskom ratu ubrzalo njegovu izgradnju.[2] Nakon raspisanog natječaja za obnovu mosta Maslenica odlučeno je da se gradi novi armiranobetonski most na trasi buduće autoceste, udaljen od lokacije starog mosta približno kilometar i pol.[3] Radovi na mostu otpočeli su nepuna dva mjeseca nakon Operacije Maslenica (siječanj 1993.) i cijelu je godinu gradilište bilo na dometu neprijateljskog topništva.[2] Za vrijeme izgradnje mosta, promet preko Novskog ždrila odvijao se preko pontonskog mosta, privremenog rješenja za povezivanje Dalmacije sa sjevernim priobaljem i kontinentalnom Hrvatskom.[4] Građenje je vodila splitska tvrtka Konstruktor, dok je projekt izrađen na Građevinskom fakultetu u Zagrebu. Most je izniman po tomu što je prvi autocestovni betonski lučni most u Hrvatskoj velikog raspona.[2] Jedan od glavnih projektanata Masleničkog mosta je Zlatko Šavor.[5]
Most je svečano pustio u promet tadašnji predsjednik Franjo Tuđman 8. travnja 1997. godine.[6]
Problemi s vjetrom
Most je u dijelu javnosti i medija doživio brojne kritike, jer je nakon puštanja u promet često zatvaran zbog bure.[5] Na Masleničkom mostu je 21. prosinca 1998. godine izmjerena najveća brzina bure gdje je brzina udara vjetra tada dosegla 248 km/h.[7] Problem je taj što vjetar ne puše poprečno, nego puše 10-15 stupnjeva u smjeru pružanja mosta, što je otežavajući faktor. Nije bilo mnogo izbora za alternativnu lokaciju gradnje u blizini zbog dometa srpskog topništva i već zacrtane trase autoceste.[5] Zbog toga mu je Stari Maslenički most često alternativa za vrijeme kad je zbog bure zatvoren.
Izvori
- ↑ Maslenički most iznad novskoga Ždrila
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Autocestovni most kod Maslenice, gradimo.hr
- ↑ Branko Nadilo: Obnova starog Mosta Maslenica, časopis Građevinar, 56/2004.
- ↑ Marsel Friedl: Mostovi i druge nadzemne cestovne građevine, časopis Građevinar, broj 8/2005.
- ↑ 5,0 5,1 5,2 Tvorac najvećih hrvatskih mostova, Nacional, br. 533/2006.
- ↑ Maslenički most, Slobodna Dalmacija, 11.12.1999.
- ↑ Bura − vjetar koji utječe na ljude i prirodu
