| Mala noćna muzika | |
|---|---|
| Serenada za gudače br. 13 u G-duru | |
| Skladatelj | Wolfgang Amadeus Mozart |
| Nastanak | 10. kolovoza 1787., Beč |
| Kataloška oznaka | KV 525 |
| Forma | serenada |
| Tonalitet | G-dur |
| Broj stavaka | 4 |
| Trajanje | oko 18 minuta |
Serenada za gudače br. 13 u G-duru, KV 525, poznatija pod popularnim nazivom Mala noćna muzika ili Eine kleine Nachtmusik, komorna je skladba Wolfganga Amadeusa Mozarta iz 1787. godine. Posljednja je u nizu Mozartovih serenada i jedna je od najpoznatijih njegovih skladbi, kao i klasične glazbe općenito.
Nastanak
Mozart je od 1784. do smrti 1791. godine vodio svoj popis (katalog) djela, Verzeichnüß / aller meiner Werke / vom Monath febrario 1784 bis Monath [November] 1[791]. Taj katalog se nalazi u Britanskoj knjižnici (British Library) u Londonu. U katalog je Mozart s nadnevkom 10. kolovoza 1787. zapisao sljedeće podatke:
"Eine kleine Nachtmusik, bestehend in einem Allegro.Menuett und Trio.-Romance.Menuett und Trio, und Finale.-2 violini, viola e bassi."
Iz tog zapisa Mozartovog "prijevoda" "serenada" na njemački "Nachtmusik" potječe popularni naziv djela.
Iako je u tom zapisu Mozart naveo pet stavaka, drugi stavak (prvi navedeni "menuet i trio") ne javlja se u izvorniku (autografu) partiture. Ne zna se je li taj stavak izgubljen ili namjerno izbačen.
Prema Mozartovim prijašnjim serenadama, vjeruje se da je i ovu napisao po narudžbi, ali nije poznato kojim povodom niti za koga. Također nema podataka o premijeri, a vjeruje se da Serenada nije izvedena za Mozartova života.
Mozartova udovica Constanze je 1799. godine uz druga djela prodala i partituru Serenade izdavaču Johannu Andréu u Offenbachu na Majni, koji je Serenadu objavio tek 28 godina kasnije, 1827. godine.
O glazbi
Orkestracija: 2 violine, viola, violončelo, kontrabas.
Tonalitet: G-dur
Serenada koja se nalazi u Mozartovoj partituri sastoji se od četiri stavka:
- Allegro
- Romanze: Andante
- Menuetto: Allegretto
- Rondo: Allegro
1. Allegro
Prvi stavak je allegro u sonatnoj formi. Prva tema je takozvana Mannheimska raketa, brzi arpeggiato uzlazni pasaž:
- <score>
\relative c {
\set Staff.midiInstrument = #"violin" \tempo 4 = 148 \key g \major \time 4/4 g4 r8 d8 g4 r8 d8 | g8 d g b d4 r4 | c4 r8 a8 c4 r8 a8 | c8 a fis a d,4 r4
} </score>
Slijedi gracioznija druga tema u D-duru, dominanti G-dura, kako je uobičajeno u sonatnoj formi. Ekspozicija završava u D-duru i ponavlja se. Razvoj počinje u D-duru, mijenja se u d-mol i C-dur i u reprizi se vraća G-dur. Trajanje stavka je oko 5 do 6 minuta.
2. Romanze: Andante
Drugi stavak je romansa (njem. Romanze) s oznakom tempa andante (lagano, kao u šetnji). Napisan je u formi ronda (ABACA). Lirska prva tema (A) i ritmična druga tema (B) su u C-duru. Poslije ponavljanja prve teme uvodi se treća tema (C) u c-molu, koja je mračnija od prvih dviju. Na kraju stavka još jednom se ponavlja prva tema (A). Trajanje stavka je oko 5 do 6 minuta.
3. Menuetto: Allegretto
Treći stav je menuet i trio s dvjema temama (ABA). Menuet je u G-duru a kontrastni trio u D-duru. Oznaka tempa je allegretto - umjereno brzo. Trajanje stavka je oko 3 minute.
4. Rondo: Allegro
Iako je Mozart stavak označio kao "rondo", napisan je u sonatnoj formi. Vraćaju se tempo i tonalitet prvog stavka, allegro i G-dur. U ekspoziciji se smjenjuju dvije teme, koje se u razvoju mijenjaju kroz tonske rodove i završavaju u g-molu. Obje se teme vraćaju u reprizi, a u kodi se ponavlja prva tema. Trajanje stavka je oko 3 minute.
Utjecaj
Djelo je praktički bilo nepoznato do konca 19. stoljeća, kad se počelo javljati u programima koncerata i otad počinje nagla popularnost. Zbog svoje popularnosti, glazba i naslov Male noćne muzike često se koriste u reklamama, na filmu i televiziji. Na primjer:
- Na tisuće je snimaka glazbe na raznim medijima (gramofonske ploče, kazete, CD, DVD)
- Mnogo je aranžmana i obrada za različita glazbala (klavir, puhači, ukulele), po žanru (jazz, pop) ili veličinu i tip orkestra (na primjer, orkestar Jamesa Lasta na svojim albumima ima i gudaći i obrađeni 1. stavak)
- Peter Schickele ima dvije parodije na naslov djela: Eine kleine Nichtmusik i A Little Nightmare Music (prema engleskom naslovu A Little Night Music).
Izvori
- Predgovor za KV 525 na mrežnom izdanju Neue Mozart-Ausgabe, dme.mozarteum.at (njem.) (pristupljeno: 29. listopada 2019.)
- Partitura Serenade in G na mrežnom izdanju Neue Mozart-Ausgabe, dme.mozarteum.at, s diskografijom i zvučnim zapisima (stranice po stavcima: 43 – 49, 50 – 54, 54 – 55, 56 – 62) (njem.) (pristupljeno: 29. listopada 2019.)
- Köchelov katalog iz 1862. godine, str. 414 (njem.) sa stranice za preuzimanje IMSLP (en.) (pristupljeno: 29. listopada 2019.)
- Stranice 5 i 6 Mocartovog tematskog kataloga, Mozart's Thematic Catalogue, u galeriji Virtual books na stranici British Library (en.) (pristupljeno: 29. listopada 2019.)
- Serenada u G-duru, opis i analiza, na stranici www.aeiou.at tehničkog sveučilišta u Grazu. (en.) (njem.) (pristupljeno: 29. listopada 2019.)
- Pretraga baze WorldCat po Eine kleine Nachtmusik daje 6902 pogotka, www.worldcat.org (en.) (pristupljeno: 29. listopada 2019.)
- Pretraga baze WorldCat po a little night music daje 52301 pogodak, www.worldcat.org (en.) (pristupljeno: 29. listopada 2019.)
