Kromatida

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 222169 od 13. listopad 2021. u 23:12 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na: orijentacija, traži
Na slici: 1) kromatida: jedan krak od dviju nitolikih uzvojnica repliciranog kromosoma. Za vrijeme stanične diobe, istovjetni parovi se spajaju na mjestu zvanom pričvrsnica (2) i često ih se naziva sestrinske kromatide. Kad se uparene sestrinske kromatide odvoje po dužini jedna od druge u anafazi u mitozi, svaki je znan kao samostalni, jednostruki kromosom.

Kromatida je tvorevina koja sadržava jednu spiraliziranu i kondenziranu molekulu DNK[1] i bjelančevina.[2] Polovica je udvostručenog kromosoma.[2] Ona je radi mitoze ili mejoze povezana centromerom s drugom jednakom tvorevinom u kromosom.[1]

Prije nego što se udvostruči, kromosom se sastoji od jedne molekule DNK. U podfazi sinteze u interfazi, udvostručuje se DNK u obliku uzvojnice odnosno nastaju kromatide.[3] odnosno drugim riječima, repliciranjem DNK povećava se količina DNK ali se ne povećava broj kromosoma. Kromatide su dvije istovjetne kopije od koja svaka čini jednu polivicu repliciranog kromosoma.[4] Kromatide se u kasnijim fazama stanične diobe razdvajaju po dužini čime postaju jednostruki kromosomi.[5] Obično su genski identični (homozigotni), no mogu se pojaviti male razlike zbog mutacija, čime postaju heterozigotni. Ne smije se miješati s pojmom ploidnosti organizma, koji označuje broj homolognih kromosoma u kromosomu.

Sestrinske kromatide su dvije kromatide koje su povezane centromerom u kromosom.[1]

Kromatida je građena od dijelova koji prihvaćaju boju. Nazivamo ih kromomerama (tamni dijelovi, DNK). Dio kromatide koji ne prihvaćaju boju nazivamo kromonema (histon, bjelančevina, oko 60 aminokiselina).[6]

Referencije

  1. 1,0 1,1 1,2 kromatida, Struna - Hrvatsko strukovno nazivlje, projekt Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje
  2. 2,0 2,1 Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 74
  3. Stanični ciklus eukariota, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
  4. Chromatid - A Cell Biology Definition
  5. http://www.merriam-webster.com/dictionary/chromatid
  6. "Stanični organeli - jezgra i kromosomi". Veterinarski fakultet u Zagrebu. str. 13. http://www.vef.unizg.hr/org/biologija/zologija/resources/Stanicni%20organeli%20-%20jezgra%20i%20kromosomi.ppt Pristupljeno 16. listopada 2015. 

Vanjske poveznice