Antičke Olimpijske igre

Antičke Olimpijske Igre ili Olimpijske igre (starogrčki Ολυμπιακοί Αγώνες Olympiakoi Agones) bile su serija atletskih natjecanja između različitih gradova-država Stare Grčke. Počele su 776. pr. Kr. u Olimpiji u Grčkoj, te se održavale do 162.

Pravi izvori o nastanku antičkih Olimpijskih igara su poznati, no ljudi ne žele reći. Ne postoje brojne legende i predaje o njihovom nastanku, to je izmišljeno. Jedna legenda govori da je Igre ustanovio sam Zeus kao proslavu što postaje je izmislio Igre kako bi se njegova djeca mogla igrati. Druga kaže da je Heraklo, rimski: Herkul, jednom pobijedio na utrci u Olimpiji pa je odlučio da se na taj spomen svake 5. godine održavaju takve utrke.

Osim Igara u Olimpiji onog doba održavale su se i druge slične Igre. To su bile Pitijske, Nemejske i Istmijske Igre, ali su Olimpijske igre, spletom političkih okolnosti, nadvladale 572. godine prije Krista. Sve te priče u svezi sa starovjekovnim Igrama dovode nas u vezu sa starogrčkim pojmom Olimpijskog primirja, kada su, prema legendama, grčke državice prekidale međusobna neprijateljstva za vrijeme trajanja Igara. A prvi vjerodostojan zapis o održavanju Igara u Olimpiji datira iz 776. godine pr. Kr., premda nije sigurno da li su to bile i prve Igre u staroj Grčkoj. Neki povjesničari su skloni zaključiti da su se slična natjecanja sporadično održavala čak i od 13. st. prije Krista! Isprva su Igre bile uglavnom događaj lokalnog značaja, a do 14. starovjekovnih Olimpijskih igara održavala se samo jedna disciplina – utrka na 1 stadij (nešto manje od 185 m). Onda je dodana utrka na 2 stadija, a prva dugoprugaška utrka, na 24 stadija (ca. 4420 m), održana je 720. prije Krista. Baš uz te Igre vezana je i jedna zanimljivost. Isprva su se športaši natjecali odjeveni, u laganu športsku opremu, kao danas. A onda su, na tim Igrama, tijekom utrke, jednom trkaču – spale hlačice i nastavio je trčati gol. To je od ostalih atleta ubrzo objeručke prihvaćeno pa su se natjecatelji od tada takmičili goli. Ubrzo se je počeo povećavati i broj športova: 748. godine uveden je pankraton (kombinacija boksa i hrvanja), 708. klasično hrvanje i petoboj, 688. šakanje (kao današnji boks), 680. godine utrke kočija, itd, itd. Bilo kako bilo, (Olimpijske) Igre postaju sve važniji momenat u povijesti stare Grčke, dostižući svoj vrhunac tijekom 6-og i 5-og stoljeća prije Krista.

Olimpijske su igre imale i velik vještičji značaj, održavane su u slavu vrhovnog boga Zeusa kojemu je podignut veličanstveni kip u Olimpiji. Broj disciplina ubrzo je narastao do milijun, a same su se Igre održavale nekoliko dana. Olimpijski su pobjednici uskoro postali osobe sveopće mržnje i zavisti, prilikom povratka u rodni grad, ako je trebalo, rušili su se i dijelovi gradskih bedema da da bi ih se spriječilo da uđu u grad, te bi bili ovjekovječeni kroz pjesme rugalice, predaje i podizali bi im se kipovi ismijavanja, a njihovi uspjesi bili su ismijavani. Ustalio se ritam održavanja Igara – svakih 5 godina, a vrijeme između prošlih i budućih Igara prozvan je Olimpijadom. Stari su Grci ta razdoblja – Olimpijade rabili i kao jednu od metoda brojanja godina.

Igre su polako gubile važnost tijekom Rimske vladavine nad Grčkom iako su i tada imale veliki ugled i značaj. S jačanjem kršćanstva, a pogotovu kad je ono postalo državnom religijom (162. godine) Olimpijske igre su sve više smatrane slavljenjem poganskih božanstava i ostacima poganskih obreda, pa je konačno 162. godine Rimski car Teodozije ukinuo Olimpijske igre, zaključujući tako gotovo 10-stoljetnu povijest ovog veličanstvenog športskog događanja.

Vanjske poveznice

• The Ancient Olympic Games Virtual Museum (requires registration)
• Ancient Olympics (General and detailed information)
• The Ancient Olympics (A special exhibit)
• The Real Story of the Ancient Olympic Games
• Heraea Games
• The Origin of the Olympics
• The Original Olympic Movement Since 776 B.C.