Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Inačica 100302 od 4. rujan 2021. u 12:45 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rijeci
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rijeci
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rijeci
Lokacija Rijeka
Koordinate 45°19′36″N 14°26′43″E / 45.326553616653°N 14.445224404335°E / 45.326553616653; 14.445224404335
Religija katoličanstvo
  1. PREUSMJERI Predložak:Drugo značenje2
Glavni oltar u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Crkva Uznesenja Marijina, zvana Duomo ili Zborna crkva u Rijeci. Smještena je na kraju Užarske ulice, nekoć glavne prometnice.

Povijest

Crkva je prvotno izgrađena u ranom srednjem vijeku na ruševinama rimskih termi. Majstor Juraj iz Zadra obnovio je 1442. postojeću trobrodnu baziliku i povisio joj glavni brod. Crkva je popravljena i nakon mletačkog razaranja Rijeke 1509. godine.

Ponovno je iz temelja obnovljena 1695. godine, a između 1716. i 1726. obitelj Orlando, kranjski plemići i riječki patriciji, dograđuju prostrano svetište usred kojega je njihova grobnica.

Glavni oltar je djelo Mislejeve ljubljanske radionice, a četiri kipa svetih Šimuna, Ane, Margarete i Antuna djela su uglednog padovanskog skulptora Jacopa Contiera. Strop svetišta ukrašen je veoma kvalitetnim baroknim štukaturama. U osam bočnih kapela smješteni su višebojni mramorni oltari, koje su izradili barokni kipari Pasquale Lazzarini, Antonio Michelazzi i Sebastiano Petruzzi u 18. stoljeća. Oltarne pale djela su slikara Ivana Franje Gladića (Predaja ključeva, 1640.), Valentina Metzingera (sv. Filip Nerej, 1753., sv. Antun, 1750.), a riječki slikar Ivan Simonetti kopirao je u 19. stoljeću Tizianova djela "Uznesenje" za glavni oltar i "Sv. Ivana Krstitelja" za istoimeni oltar.

Zidove u unutrašnjosti crkve oslikao je poznati talijanski dekorativni slikar Augusto Pagliarini 1932. godine, a kao motiv je uzeo štukature u svetištu. Na inicijativu i po sugestiji Andrije Ljudevita Adamića, gradski arhitekt Joseph Storm izradio je 1824. godine projekt za današnje pročelje, u koje je ukomponirao gotičko-renesansnu prozorsku ružu datiranu u 1516. godinu. Skulpture na zabatu postavljene su 1890. godine.

Ispod sadašnjeg poda, načinjenog 1901. godine, nalazi se 75 grobnica srednje dubine do 2,5 m. Kamene ploče s tih grobnica uzidane su u vanjski sjeverni zid crkve, a njihovi natpisi povijesna su svjedočanstva o riječkom stanovništvu.

Uz crkvu je zvonik, samostalna građevina u podanku koje je uzidano kamenje iz rimskih ruševina. Datiran je iznad luka ulaznih vrata 1377. godinom. Ložu za zvona s gotičkim otvorima, zvonik je dobio u vrijeme obnove crkve koncem 15. stoljeća. Zvonik, je prema mjerenjima iz 1920. godine, nagnut za 40 cm, pa je dobio nadimak Kosi toranj.

Povezani članci

Izvor

Literatura

  • Radmila Matejčić: Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas, Rijeka, 2007. (ISBN 978-953-219-348-0)
  • Radmila Matejčić: "Barok u Istri i Hrvatskom primorju", u: Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982

Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rijeci