Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Hrvat-baša

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 418917 od 7. ožujak 2022. u 17:53 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (brisanje nepotrebnog teksta)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Hrvat-baša naziv je za poglavara Crnogoraca na privremenom radu u Carigradu (Osmansko Carstvo) tijekom 19. stoljeća.

Nije pouzdano utvrđeno kada se točno pojavio naziv Hrvat-baša (rjeđe na crnogorskom Arvat-baša), no u povijesnoj se znanosti tvrdi da je zasigurno postojao i prije 1855. godine, kada je dokumentirano njegovo prvo pojavljivanje. Zvanje Hrvat-baša službeno je ukinuto 1879. godine nakon normaliziranja crnogorsko-turskih odnosa.

Porijeklo naziva

Poveći broj Crnogoraca boravio je u Carigradu radi težačkih i drugih poslova. No, oni bi ponekad imali problema ako bi se očitovali kao Crnogorci, jer je Osmansko Carstvo bilo u višestoljetnom neprijateljstvu s Crnom Gorom i tek je poslije Berlinskog kongresa službeno priznalo crnogorsku državu.

Srpski je književnik Ljuba Nenadović, koji je boravio u Carigradu, o tome zbog čega su se Crnogorci očitovali Hrvatima, 1859. godine pisao:

" Da bi mogli spokojnije u toj neprijateljskoj zemlji svoje poslove raditi, zato što su bili u neprestanom ratu s Turskom, pa im ne bješe dopušteno tamo putovati. Zato su uzimali na sebe bratsko i srodno ime i kazivali da su Hrvati".

Olakšavajuću okolnost Crnogorcima predstavljala je narodna nošnja, slična narodnoj nošnji Hrvata iz Dalmacije koji su također povremeno radili u Carigradu.

Dužnost Hrvat-baše bila je zastupanje i obrana Crnogoraca pred osmanskim vlastima, rješavanje unutarcrnogorskih sporova. Imao je pravo nositi osobno oružje i tako se kretati Carigradom.

Knez Danilo I. Petrović 1850-ih godina Hrvat-bašu pretvorio je u crnogorskog dužnosnika, svojevrsnoga konzula, koji je raznosio službenu poštu. Svaki Crnogorac u Carigradu davao je Hrvat-baši godišnje "po jedan dinar", a od toga se "moglo lijepo živjeti", navodi Ljuba Nenadović.

Izvješće

Savić Marković Štedimlija je, u hrvatskom Obzoru od 15. siječnja 1937. godine, citirao tekst iz lista "Srbobran": "Crnogorci, kojih je bilo podosta u 19. stoljeću u Carigradu, posjetio je jedan dopisnik "Srbobrana" kako bi o njima napisao izvještaj. On ih pozdravi:
- Dobro veče braćo Srbi! (Dobra večer braćo Srbi!)
Oni mu složno odgovoriše:
- Nijesmo mi Srbi, prijatelju!
- Nego? - uzvrati začuđeno dopisnik.
- Mi smo Crnogorci.
Dopisnik je pokušao drugačije kazati, pa reče:
- A kojim jezikom govorite? Valjda srpskim?
- Ne. - odgovore mu svi.
- Nego?
- Mi govorimo hrvatskim jezikom, ali smo Crnogorci.
Opet upita dopisnik:
- Kako se zove ovdje vaš poglavica?
Oni odgovore:
- Hrvat-baša.

Popis Hrvat-baša

Crnogorska historiografija uspjela je dokumentirati sljedeće Crnogorce kao Hrvat-baše u Carigradu:

Zvanje Hrvat-baša ukinuto je nakon što su Kneževina Crna Gora (vidi: Kraljevina Crna Gora) i Osmansko Carstvo 23. kolovoza 1879. godine uspostavili službene diplomatske odnose.

Literatura

  • "Istorijski leksikon Crne Gore", grupa autora, knj. 3, (Č-J), str.674-675, Daily Press-Vijesti, Podgorica 2006.
  • Marko Vego, "Povijest Humske zemlje (Hercegovine)", I. dio, Dragutin Spuller, Samobor 1937.