Posebni rezervat šumske vegetacije
Posebni rezervat šumske vegetacije je zaštićeno područje suhozemlja i/ili mora od osobitog značenja zbog jedinstvenih, rijetkih ili reprezentativnih prirodnih vrijednosti, ili je ugroženo stanište ili stanište ugrožene divlje vrste, a prvenstveno je namijenjen očuvanju tih vrijednosti. Osim šumske vegetacije, posebni rezervat može biti: botanički, zoološki, herpetološki, ihtiološki, ornitološki, posebni rezervat u moru i dr. [1]
Ovdje je zaštićena šumska vegetacija od iznimnog znanstvenog, ekološkog ili estetskog značaja radi očuvanja izvornosti, bioraznolikosti i prirodnih procesa. U U posebnom rezervatu je zabranjena uporaba prirodnih dobara. Osoba koja upravlja zaštićenim područjem mora osigurati sredstva za provedbu aktivnosti iz programa zaštite, njege i obnove šuma koji sadrži mjere njihove zaštite te njihovu sprovedbu.[2] Općenito, u bilo kojem posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom. [1]
U Hrvatskoj je 36 posebnih rezervata šumske vegetacije. To su Štirovača, Dugačko brdo, Prašnik, Kočje, Kontija, otok Lokrum, Crni jarki, Glavotok, Laudonov gaj, Sekulinačke planine, Česma, Lože, Dubrava Hanzine, Dundo, Motovunska šuma, na Medvednici i dr.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Zaštita prirode u Hrvatskoj. Javna ustanova Priroda Varaždinske županije. Pristupljeno 29. siječnja 2026.
- ↑ Saša Zdenčanović: Strukturne značajke prašumskog rezervata Sekulinačke planine. Šumarski fakultet u Zagrebu, Zagreb, rujan 2020. str. 7.
Vanjske poveznice
- Zaštićena prirodna područja u Hrvatskoj, Edutorij CARNET