Dodatak:Informatičko nazivlje
Literatura
Ova tablica nije dovršeni projekt, nikako. Ona je više pregled stanja informatičkog nazivlja u trenutku u vremenu, i kako će taj trenutak napredovati kroz vrijeme, broj hrvatskih naziva za pojedine pojmove sigurno će rasti. Po mišljenju brojnih kolega (podjednako inženjera s FER-a i općenito programera svih razina školske naobrazbe i izabranih institucija) u Hrvatskoj ne postoji savršen rječnik informatičkog nazivlja. Stoga je izabran sljedeći pristup, izabrano je nekoliko rječnika, knjiga i mrežnih (internetskih) projekata da posluže kao izvor informacija, jer nazivlje ove struke se mijenja najvjerojatnije najbrže od svih struka kojima se bavi ljudski rod.
- (ur. Željko Panian): Englesko-hrvatski informatički enciklopedijski rječnik, Europapress Holding, Zagreb, 2005. ISBN 953-6748-00-2
U predgovoru ovog rječnika autori pišu (između ostalog):
Nakana nam nikako nije bila "nasilno" uvoditi nove ("novokomponirane") hrvatske izraze i riječi, tako da metodiku koju smo slijedili ponetko može proglasiti i "linijom manjeg otpora". Naime svuda tamo gdje smo smatrali da primjeren hrvatski termin ne postoji nismo ga izmišljali. Pribjegli smo objašnjenju merituma stvari - značenju izvornog engleskog pojma kojega smo obrađivali. S druge strane, za sve one pojmove za koje postoji već uvriježeni hrvatski izraz kojega stručnjaci uobičajeno koriste taj smo hrvatski izraz i prihvatili te objasnili, budući se ovdje radi o enciklopedijskom rječniku, namijenjenom širokom krugu čitatelja.
Iz ovog citiranog dijela predgovora, jasno je da ovaj rječnik danas (2016. godine) star 11 godina sigurno je pomalo zastario iz više razloga, od toga da je bio konzervativan prema hrvatskome nazivlju već onda kada je tiskan, do toga da je podosta star. No uporaba ovog rječnika kao jednog od izvora ima također jednu prednost - hrvatski nazivi u ovom rječniku su sigurno dovoljno dobri obzirom na konzervativan pristup autora, pa je vrlo vjerojatno da se hrvatskim nazivima iz ovoga rječnika ne može ništa zamjeriti u jezikoslovnom smislu, te je podjednako vjerojatno da su ti nazivi dobro odabrani i uvriježeni.
- * Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2015., ISBN 978-953-0-40040-5
Valja napomenuti da ovo nije samo strukovni rječnik, nego je ovo opći - Veliki rječnik hrvatskoga jezika, u kojem su mjesto našli također i nazivi informatiče struke. Razlika između rječnika urednika Željka Paniana i ovoga u pristupu u pogledu informatičke struke nije prevelika, glavna prednost ovog rječnika osim njegova opsega je godina izdanja - u 10 godina od 2005. do 2015. neke su se stvari promijenile:
- Panianov rječnik hyperlink prevodi kao hipervezu ili hiperpoveznicu (nijedan od tih oblika danas ne postoji u hrvatskome jeziku, ni engleski izvornik hyperlink, ni hiperveza ni hiperpoveznica.
- Panianov rječnik riječ link poznaje u osam (8) značenja, ono informatičko vezano uz internet prevodi kao poveznicu.
- rječnik Školske knjige ima riječ link, kojoj se pridaju dva značenja, prvo je ono tehnološko (Dao je svoj iskaz putem video-linka), drugo je informatičko, i prevodi ga kao hiperveza ili poveznica.
Dakle, od 2005. do 2015. otpala je hiperpoveznica, dok se uz poveznicu još uvijek povlači (engleski) izvornik link i u praksi rijetko do nikad rabljena riječ hiperveza.
Nakon ova dva rječnika, logičan su izbor knjige odnosno udžbenici o programskim jezicima, nemoguće je u konačnom vremenu proučiti sve udžbenike o programskim jezicima na hrvatskom jeziku, pa su (za početak) izabrane tri knjige, s godinama izdanja u razmaku od 1990. do 2007. godine:
- Milan Kukrika, Programski jezik C, Školska knjiga, Zagreb, 1990.ISBN 86-03-99593-1
- Motik - Šribar, Demistificirani C++, Element, Zagreb, Zagreb, 1997. ISBN 953-6098-56-3[1]
- Rasmus Lerdorf, Kevin Tatroe i Peter MacIntyre: Programiranje PHP (prev. Ivana Greenspan, Sunčica Nižetić, Nenad Crnko); Dobar Plan, Zagreb, 2007. ISBN 9537398102
- Struna IHJJ http://struna.ihjj.hr/
Ovaj projekt IHJJ-a od ograničene je vrijednosti za informatičko nazivlje na HIE, primjer:
- http://struna.ihjj.hr/naziv/karika-lanca/24597/#naziv - engleska riječ link prevodi se samo kao karika lanca, dok je informatičko značenje nepostojeće ili zanemareno
- http://struna.ihjj.hr/naziv/poveznica/29169/#naziv - poveznica za ovaj naziv postoji samo u strojarstvu, i znači "vanjski element postavljen duž cilindra za pridržavanje njegovih krajeva"
Ali ipak ponekad može biti koristan, primjer:
- http://struna.ihjj.hr/naziv/varijabla/32760/#naziv - matematički pojam značenja "veličina koja se mijenja", kao dopušteni naziv navodi se riječ: promjenjivica
- http://struna.ihjj.hr/naziv/graficka-varijabla/4795/#naziv - za naziv grafička varijabla predlaže zamjenu grafička promjenjivica
Zaključno, ponovio bih da u Hrvatskoj (prema dostupnim saznanjima) ne postoji savršen rječnik informatičkog nazivlja, pa se nadam da će ova tablica možda malo pomoći sređivanju informatičko-jezikoslovnog kaosa.
* V. Galešev, P. Brođanac, N. Dmitrović, M. Korać, G. Sokol, S. Babić, Z. Soldo, D. Kovač Udžbenik informatike i računalstva za gimnazije i srednje škole]. Sysprint. Zagreb, 2014. 1. izd.[1] ISBN 978-953-232-347-4
Tablica
| engleski | na HIE | Panian | VRH | Kukrika | Motik-Šribar | PHP | struna | ustaljeni oblik ili oblici |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| variable | promjenjivica | varijabla[2] | varijabla[3] | varijabla[4] | varijabla (promjenjivica) Doduše u ostatku knjige se rabi samo naziv varijabla. Valjalo bi provjeriti kako je u novijim izdanjima.[5] |
varijabla[6] | varijabla, promjenjivica[7][8] | varijabla i promjenjivica |
| framework | ||||||||
| engine | ||||||||
| interrupt | prekid[9] | |||||||
| enumerated types | pobrojani tipovi[10] | |||||||
Izvori
- ↑ Izdanje od 2018.: Julijan Šribar, Boris Motik: Demistificirani C++, Element, Zagreb. 2018. 5. dop. izd.ISBN 978-953-197-668-8
- ↑ Panian, sv. 2, str. 255, "Primjerice, u izrazu x+y, x i y su varijable."
- ↑ VRH, str. 1664, "2.INF - u programiranju mjesto pohrane sposobno primiti podatak koji se tijekom izvođenja programa može mijenjati"
- ↑ Kukrika, str. 37, "Svaka varijabla se prije korištenja mora deklarirati."
- ↑ Motik-Šribar, str. 25, " Njih možemo podijeliti na nepromjenjive konstante, odnosno promjenjiva varijable (promjenjivice)."
- ↑ PHP, str. 33, "Djelokrug varijable, kojeg zadaje mjesto deklaracije varijable, određuje koji djelovi programa mogu pristupiti varijabli."
- ↑ struna.ihjj.hr varijabla, uz ustaljeni naziv varijabla dopušten je naziv promjenjivica
- ↑ struna.ihjj.hr grafička varijabla, za grafičku varijablu predložen je zamjenski naziv grafička promjenjivica
- ↑ 4.4.6. Kvalifikator volatile "vrijednost memorijske adrese se može promijeniti unutar obrade prekida (engl. interrupt)"
- ↑ 4.4.7. Pobrojenja "Za takve slučajeve obično se koriste pobrojani tipovi (engl. enumerated types)"