Raštegorsko-goranačka visoravan je visoravan u zapadnoj Hercegovini.
U najdužim pravcima pruža se u pravcu sjeverozapad-jugoistok u dužini od 15 km, a najšira je u pravcu jugozapad-sjeveroistok gdje doseže do 8 km. Na sjeverozapadu je planina Čabulja, sa sjevera graniči s nižom krškom visoravni Vrdima, na sjeveroistoku, istoku i jugoistoku su obronci koji se spuštaju ka rijeci Neretvi, na jugu se spušta u Mostarsku kotlinu, a na zapadu je su prijevojno područe Sovića, Goranačko polje te planina Jastrebinka. U širem se smislu dijelom istočnog i jugoistočnog podgorja planine Čabulje. Visoravan nema stalnih izvora vode te je ljeti sušna.[1]
S područja Goranaca odnosno Goranačke visoravni bilo je veliko iseljavanje stanovništva 1694. godine. Odselili su se na područje Imotske krajine, Cetinske krajine, pa sve do Ravnih Kotara. [1][2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Raštegorsko-goranačka visoravan. Dinarsko gorje. Pristupljeno 3. prosinca 2025.
CC-BY-NC. "Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. " - ↑ fra Marko Jurič i Dragan Vidović: Župa Goranci kod Mostara, poglavlje Četiri stoljeća turske (osmanlijske) vladavine na ovim prostorima. Hrvatski leksikografski institut BiH Mostar/Hrvatsko kulturno društvo Napredak Imotski/ Solvej d.o.o. Mostar. 2009.