O državi Božjoj

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 645972 od 8. veljača 2026. u 17:35 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Naslovna stranica francuskog rukopisa iz 1485.

De civitate Dei (puni naslov: De Civitate Dei contra Paganos; doslovno: "O Državi Božjoj protiv pagana") je knjiga na latinskom jeziku koju je 420-ih objavio znameniti kršćanski teolog Aurelije Augustin u kojoj iznosi temelje kršćanske filozofije. Ta knjiga predstavlja najpoznatije Augustinovo djelo, koje je imalo značajan uticaj na dalji razvoj zapadne civilizacije.

Njen naslov se najčešće prevodi kao Država Božja ili Božja Država, a ponekad i kao Grad Božji ili Božji Grad.

Augustin je knjigu počeo pisati godine 412. potaknut vizigotskom pljačkom Rima, događajem koji je šokirao i duboko traumatizirao kasnoantički svijet, odnosno doveo do propitivanja kršćanstva koje je tada već etablirano kao državna religija Rimskog Carstva. Augustin je knjigu zamislio prije svega kao odgovor poganima koji su kršćane, odnosno napuštanje stare rimske religije, smatrali glavnim uzrokom barbarskih najezdi, pustošenja i drugih nedaća u kome se našlo Carstvo i njegovi podanici. U tu je svrhu izložio vlastito viđenje svjetske povijesti, koje predstavlja jedan od prvih primjera filozofije povijesti, odnosno koncept "Božje države" (civitas dei) nasuprot "zemaljske države" (civitas terrena).

Na hrvatski ga je preveo Tomislav Ladan. Objavila ga je u tri sveska Kršćanska sadašnjost. Prvi je izašao 1982. a zadnji 1986.. Pothvat je bio jedinstven za hrvatsku vjeru i kulturu, jer je to bio prvi prijevod ovog djela na hrvatski jezik. [1]

Djelo je istovremeno apologetsko i dogmatsko djelo. Bavi se trima temeljnim pitanjima: teologijom, filozofijom i politikom. Kroz povijest su ga učeni ljudi proučavali te su o njemu napisane brojne studije, i referencijalnom je točkom teologije, filozofije i politike. Hrvatsko izdanje je opremljeno uvodima teologa, filozofa, politologa i patrologa kao što su Agostino Trapa, Robert Russel, Sergio Cotta, Domenico Gentili i Tomislav Janko Šagi-Bunić.[1]

U O državi Božjoj sv. Augustin periodizira ljudsku povijest na šest razdoblja svijeta.

Vanjske poveznice

Originalni tekst
Stranice o tekstu
  1. 1,0 1,1 O državi Božjoj. Kršćanska sadašnjost. Pristupljeno 8. veljače 2026.