Lazo M. Kostić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 441430 od 23. ožujka 2022. u 07:20 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Lazo M. Kostić (srpska ćirilica: Лазо М. Костић; Vranovići, 15. ožujka 1897. - Zürich, 17. siječnja 1979) je bio srpski statističar, pravnik, povjesničar, publicist i profesor na Sveučilištu u Beogradu.

Životopis

Lazo M. Kostić je rođen u pravoslavnoj svećeničkoj obitelji u Vranovićima, kod Kotora 1897. godine.[1] Zbog toga je prvo studirao teologiju u Beogradu, a kasnije prešao na Pravni fakultet. Doktorirao je u Frankfurtu 1923. godine. Od sredine 1920-ih predavao je na pravnim fakultetima u Subotici i Ljubljani. Izabran je za dekana Ekonomsko-komercijalne visoke škole. Za vrijeme okupacije u Drugom svjetskom ratu bio je komesar prometa u Komesarskoj upravi Milana Aćimovića. Nakon oslobođenja, otpušten je odlukom Suda časti. Ostatak života proveo je u emigraciji, prvo u Njemačkoj, a zatim u Švicarskoj, gdje je i umro 1979. godine.[2]

Djela

  • Megalomanija jednog malog i neskrupuloznog naroda, Srpska knjiga, 1955[3]
  • Sporni predeli Srba i Hrvata, American Institute for Balkan Affairs, 1957[4]
  • Obmane i izvrtanja kao podloga narodnosti: Srpsko-hrvatski odnosi poslednjih godina, Srpska narodna odbrana, 1959[5]
  • Ćirilica i srpstvo: Kulturno-politička studija, American Institute for Balkan Affairs, 1960[6]
  • O srpskom karakteru Boke Kotorske, 1961
  • Srpska Vojvodina i njene manjine: demografsko-etnografska studija, Srpski kulturni klub "sv. Sava", 1962
  • Nove jugoslovenske "narodnosti": demografsko-etnografska studija, Srpski kulturni klub "sv. Sava", 1965[7]
  • Šta su Srbi mislili o Bosni: političko-istorijska studija, 1965
  • Etnički odnosi Bosne i Hercegovine, Iskra, 1967
  • Hrvatska zverstva u drugom svetskom ratu: prema izjavama njihovih saveznika, Srpska narodna odbrana, 1974[8]
  • Nasilno prisvajanje dubrovačke kulture: kulturno-istorijska i etnopolitička studija
  • The holocaust in the independent state of Croatia: an account based on German, Italian and the other sources, Liberty, 1981[9]
  • Srbi i Jevreji, R.M. Nikašinović and I.M. Pavlović, 1988

Izvori