R (programski jezik)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 402539 od 22. prosinac 2021. u 02:33 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Za druga značenja, pogledajte R.
R
Datoteka:R logo.svg
Datoteka:R terminal.jpg
R korisničko sučelje
Izdavač:R Development Core Team[1]; Ross Ihaka i Robert Gentleman
Platforma:Cross-platform
Vrsta:
Licencija:GNU GPL v2[2]
Web stranica: http://www.r-project.org/

R je programski jezik i programsko okruženje za statističke izračune i grafikone. R je izvedba S programskog jezika inspirirana Scheme-om. Originalni tvorci R-a su Ross Ihaka i Robert Gentleman [3] sa sveučilišta Auckland na Novom Zelandu, a sada ga razvija R Development Core Team. [4]

Jezik R postao je standard među statističarima i široko se koristi za razvoj statističkog softvera i analizu podataka. [4] [5]

R je dio GNU projekta. [6] Izvorni je kod besplatan i pod uvjetima GNU General Public Licence, a unaprijed sastavljene binarne verzije nude se za različite operativne sustave. R koristi sučelje naredbenog retka, ali postoji i više grafičkih korisničkih sučelja.

Povijest

R je implementacija programskog jezika S nadahnuta programskim jezikom Scheme. S je razvio John Chambers 1976. godine za vrijeme rada u Bell Labs. Postoje razlike između dva prethodno spomenuta programska jezika, međutim velik dio koda napisanog za "S" stoji nepromijenjen. [7] R su razvili Ross Ihaka i Robert Gentleman sa Sveučilišta Auckland na Novom Zelandu, a trenutno ga nadograđuje i razvija R Development Core Team. [8] R je dobio ime po dvojici izvornih autora, a dijelom i kao igra riječi, jer je S naziv programskog jezika na temelju kojeg je nastao R. Projekt je započeo 1992. godine, prva verzija objavljena je 1995. godine, a stabilna beta verzija 2000. [9] [10] [11]

Značajke

R pruža širok raspon statističkih (linearni i nelinearni modeli, klasični statistički testovi, analiza vremenskih serija, klasifikacije, klasteri, itd.) i grafičkih tehnika. R je dizajniran kao pravi programski jezik, a korisnicima omogućuje dodatne funkcije definiranjem novih funkcija. Postoji nekoliko važnih razlika, ali R može koristiti velik dio nepromjenjenog S koda. Većina R-ovog sustava također je napisana na ovom jeziku, što korisnicima olakšava oblikovanje algoritama. Za zahtjevne zadatke mogu se povezati i pokrenuti C, C ++ i Fortran kod. Napredni korisnici mogu napisati C kôd za izravno upravljanje R objektima.

R se može proširiti putem korisničkih paketa koji omogućuju upotrebu specijaliziranih statističkih alata. Budući da je inspiriran S-om, R ima bolju podršku za objektno orijentirano programiranje od ostalih statističkih programskih jezika. Proširivost R-a također je olakšana jezičnim rasponom. [12]

Još jedna prednost Ra-a su njegove grafičke mogućnosti, koje pružaju grafiku dovoljno dobre kvalitete za objavljivanje u publikacijama koja uključuje matematičke simbole. R ima vlastiti format dokumenta poput LaTeX- a, koji se koristi za predstavljanje sveobuhvatne dokumentacije, putem Interneta u brojnim formatima ili u tiskanom obliku.

Osim kao okruženje za statističke izračune i razvoj softvera, R se također može koristiti kao općeniti alat za izračunavanje matrica izvedbe usporedive s GNU Octave i MATLAB-om. [13] Sučelje RWeka dodano je popularnom Weka softveru za rudarenje podataka koji omogućuje mogućnost pisanja i čitanja u arff formatu. [14]

R paketi

Mogućnosti R-a proširuju se pomoću takozvanih paketa koje izrađuju i objavljuju korisnici, a koji omogućuju upotrebu specijaliziranih statističkih alata, alata za grafički prikaz (npr. Ggplot2), alate za uvoz / izvoz podataka, za izradu izvješća (knitr, Sweave) itd. Ovi su paketi razvijeni prvenstveno u R-u, ali ponekad se u razvoju koriste i Java, C ili Fortran.

Primjeri

Osnovna sintaksa

Sljedeći primjer prikazuje osnovnu sintaksu i upotrebu naredbenog retka.

Prilikom unosa koda poželjno je koristiti strelice sastavljene od dva znaka <-, ali je moguće koristiti i znakove jednakosti =.

<syntaxhighlight lang="rout"> > x <- 1:6 # Create a numeric vector in the current environment > y <- x^2 # Create vector based on the values in x. > print(y) # Print the vector’s contents. [1] 1 4 9 16 25 36

> z <- x + y # Create a new vector that is the sum of x and y > z # return the contents of z to the current environment. [1] 2 6 12 20 30 42

> z_matrix <- matrix(z, nrow=3) # Create a new matrix that turns the vector z into a 3x2 matrix object > z_matrix

    [,1] [,2]

[1,] 2 20 [2,] 6 30 [3,] 12 42

> 2*t(z_matrix)-2 # Transpose the matrix, multiple every element by 2, subtract 2 from each element in the matrix, and return the results to the terminal.

    [,1] [,2] [,3]

[1,] 2 10 22 [2,] 38 58 82

> new_df <- data.frame(t(z_matrix), row.names=c('A','B')) # Create a new data.frame object that contains the data from a transposed z_matrix, with row names 'A' and 'B' > names(new_df) <- c('X','Y','Z') # set the column names of new_df as X, Y, and Z. > print(new_df) #print the current results.

  X  Y  Z

A 2 6 12 B 20 30 42

> new_df$Z #output the Z column [1] 12 42

> new_df$Z==new_df['Z'] && new_df[3]==new_df$Z # the data.frame column Z can be accessed using $Z, ['Z'], or [3] syntax, and the values are the same. [1] TRUE

> attributes(new_df) #print attributes information about the new_df object $names [1] "X" "Y" "Z"

$row.names [1] "A" "B"

$class [1] "data.frame"

> attributes(new_df)$row.names <- c('one','two') ## access and then change the row.names attribute; can also be done using rownames() > new_df

    X  Y  Z

one 2 6 12 two 20 30 42

</syntaxhighlight>

Funkcije

Jedna od prednosti R-a je lakoća stvaranja novih funkcija. Objekti ostaju lokalni za funkciju i mogu se vratiti u bilo koji tip podataka.[15] <syntaxhighlight lang="r">

  1. Declare function “f” with parameters “x”, “y“
  2. that returns a linear combination of x and y.

f <- function(x, y) {

 z <- 3 * x + 4 * y
 return(z) # the return() function is optional here

} </syntaxhighlight> <syntaxhighlight lang="rout"> > f(1, 2) [1] 11

> f(c(1,2,3), c(5,3,4)) [1] 23 18 25

> f(1:3, 4) [1] 19 22 25 </syntaxhighlight>

Modeliranje i grafički prikazi

R ima ugrađenu podršku za modeliranje podataka i grafiku. Sljedeći primjer prikazuje kako R može lako generirati i iscrtati linearni model.

Datoteka:Plots from lm example.svg
Dijagnostički grafovi izrađeni pomoću funkcije plot.lm ().

<syntaxhighlight lang="rout"> > x <- 1:6 # Create x and y values > y <- x^2 > model <- lm(y ~ x) # Linear regression model y = A + B * x. > summary(model) # Display an in-depth summary of the model.

Call: lm(formula = y ~ x)

Residuals:

     1       2       3       4       5       6
3.3333 -0.6667 -2.6667 -2.6667 -0.6667  3.3333

Coefficients:

           Estimate Std. Error t value Pr(>|t|)   

(Intercept) -9.3333 2.8441 -3.282 0.030453 * x 7.0000 0.7303 9.585 0.000662 *** --- Signif. codes: 0 ‘***’ 0.001 ‘**’ 0.01 ‘*’ 0.05 ‘.’ 0.1 ‘ ’ 1

Residual standard error: 3.055 on 4 degrees of freedom Multiple R-squared: 0.9583, Adjusted R-squared: 0.9478 F-statistic: 91.88 on 1 and 4 DF, p-value: 0.000662

> par(mfrow = c(2, 2)) # Create a 2 by 2 layout for figures. > plot(model) # Output diagnostic plots of the model. </syntaxhighlight>

Mandelbrotov skup

Sljedeći primjer prikazuje R kod koji izračunava Mandelbrotov skup kroz prvih 20 ponavljanja jednadžbe z = z2 + c za različite konstante c.

Osim toga, ovaj primjer prikazuje:

  • korištenje vanjskih knjižnica koje su razvile zajednice (zvane paketi), u ovom slučaju caTools paket
  • višedimenzionalne nizove brojeva koji se koriste kao osnovni tip podataka, pogledajte varijable C, Z i X.
Datoteka:Mandelbrot Creation Animation.gif
Grafički prikaz primjera Mandelbrotovog skupa kreiranog u R-u.

<syntaxhighlight lang="r"> install.packages("caTools") # install external package library(caTools) # external package providing write.gif function jet.colors <- colorRampPalette(c("red", "blue", "#007FFF", "cyan", "#7FFF7F",

                                "yellow", "#FF7F00", "red", "#7F0000"))

dx <- 1500 # define width dy <- 1400 # define height C <- complex(real = rep(seq(-2.2, 1.0, length.out = dx), each = dy),

             imag = rep(seq(-1.2, 1.2, length.out = dy), dx))

C <- matrix(C, dy, dx) # reshape as square matrix of complex numbers Z <- 0 # initialize Z to zero X <- array(0, c(dy, dx, 20)) # initialize output 3D array for (k in 1:20) { # loop with 20 iterations

 Z <- Z^2 + C               # the central difference equation
 X[, , k] <- exp(-abs(Z))   # capture results

} write.gif(X, "Mandelbrot.gif", col = jet.colors, delay = 100) </syntaxhighlight>

Sučelje

Grafičko korisničko sučelje

  • RKWard - proširivo grafičko korisničko sučelje i integrirano razvojno okruženje okruženje za R.
  • RStudio - međuplatformsko integrirano razvojno okruženje otvorenog koda (također se može pokrenuti na Linux poslužitelju).
  • Deducer - grafičko korisničko sučelje za analizu podataka (slično SPSS / JMP / Minitab).
  • Java GUI for R - Nezavisni R terminal i uređivač koji se temelji na Javi (poznat i kao JGR).
  • Rattle GUI - cross-platform grafičko korisničko sučelje otvorenog koda zasnovano na RGtk2 (R za Gimp Tool Kit).
  • R Commander - višeplatformsko grafičko korisničko sučelje zasnovano na tcltk.
  • RExcel - povezivanje aplikacije Microsoft Excel s programskim jezikom R.
  • RGUI - dolazi s prekompajliranom verzijom R-a za Microsoft Windows.
  • RWe - omogućuje rudarenje podataka pomoću Weka i statističku analizu u R-u.
  • Tinn-R - program otvorenog koda koji uključuje razvojno okruženje s isticanjem sintakse, slično, na primjer MATLAB-u. Tinn-R dostupan je samo za Microsoft Windows.
  • R Tools for Visual Studio - dodatak za Microsoft Visual Studio, koji omogućuje upotrebu R jezika.

Jezici skriptiranja

R funkcije su dostupne u nekoliko skriptnih jezika kao što su Python (RPY paket), Perl (Statistics::R modul), Ruby (RSRuby knjižnica) i F # (R Type Provider). Skriptiranje je moguće i putem Littlera te RDEMO-a.

useR! konferencije

Službeno godišnje okupljanje korisnika R naziva se "useR!". Prva takva konferencija održana je u Austriji u svibnju 2004. godine. Konferencija nije održana 2005. godine, ali se zato održaval svake naredne godine, obično naizmjenično između lokacija u Europi i Sjevernoj Americi. Lista održanih konferencija: [16]

  • useR! 2006., Beč, Austrija
  • useR! 2007., Ames, Iowa, SAD
  • useR! 2008., Dortmund, Njemačka
  • useR! 2009., Rennes, Francuska
  • useR! 2010., Gaithersburg, Maryland, SAD
  • useR! 2011., Coventry, Ujedinjeno Kraljevstvo
  • useR! 2012., Nashville, Tennessee, SAD
  • useR! 2013., Albacete, Španjolska
  • useR! 2014., Los Angeles, Kalifornija, SAD
  • useR! 2015., Aalborg, Danska
  • useR! 2016., Stanford, Kalifornija, SAD
  • useR! 2017., Bruxelles, Belgija
  • useR! 2018., Brisbane, Australija
  • useR! 2019., Toulouse, Francuska
  • useR! 2020., St. Louis, Missouri, SAD (održano online zbog pandemije COVID-19)

Izvori

  1. • Nepoznat parametar: at

  2. R license. r-project 0. Pristupljeno 2018-08-05.
  3. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  4. 4,0 4,1 Fox, John and Andersen, Robert (January 2005). Using the R Statistical Computing Environment to Teach Social Statistics CoursesUsing the R Statistical Computing Environment to Teach Social Statistics Courses ([PDF]), Department of Sociology, McMaster University. pristupljeno 3. 8. 2006..
  5. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  6. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  7. https://www.r-project.org/about.html Pristupljeno 04.02.2020.
  8. • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
  9. https://blog.revolutionanalytics.com/2016/03/16-years-of-r-history.html Pristupljeno 04.02.2020.
  10. https://www.stat.auckland.ac.nz/~ihaka/downloads/Massey.pdf Pristupljeno 04.02.2020.
  11. • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
  12. • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
  13. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  14. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  15. Quick-R: User-Defined Functions. statmethods.net 0. 2012 0. Pristupljeno 2018-09-28.
  16. R: Conferences. r-project.org 0. 1. studenoga 2019. Pristupljeno 2019-11-19.

Vanjske poveznice