Toggle menu
310,1 tis.
56
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bazilika sv. Marije iznad Minerva

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 524864 od 9. prosinac 2024. u 12:59 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Zamjena teksta - '<!--'''(.*)-->' u '')
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Bazilika sv. Marije iznad Minerva

Bazilika sv. Marije iznad Minerva, (talijanski La basilica di santa Maria sopra Minerva, latinski basilica Sanctae Mariae supra Minervam), je manja bazilika u Rimu koja se nalazi u četvrti Pigna, na Piazza della Minerva, u blizini Panteona.

Povijest

Unutrašnjost bazilike

Godine 1280. dominikanci su započeli gradnju velike gotičke crkve s tri lađe, zahvaljujući sredstvima vjernika i pomoći papa Bonifacije VIII. (1294.1303.). Arhitekte je nadahnula bazilika Santa Maria Novella u Firenci, međutim, uvelike su ju pojednostavili. Radovi su se nastavili do 1453. godine, kada je nasvođena glavna lađa, dok su bočne završene stoljeće ranije. Također 1453. godine, grof Francesco Orsini naredio je izgradnju fasade o svom trošku. Međutim, ostala je nedovršena u izloženoj opeci do 1725. godine, kada je njena gradnja završena po nalogu pape Benedikta XIII. (1724.-1730.). Godine 1600. godine mnogi su unutarnji radovi, uključujući zaobljenu transformaciju šiljastih lukova brodova, dali crkvi barokni izgled. Crkva je kardinalska naslovna crkva od 1557. godine. Prvi naslovni kardinal bio je Michele Ghislieri, koji je kasnije postao papa Pio V.. Postavši papom 1566. godine, crkvu je uzdigao u status manje bazilike. Između 1848. i 1855. Girolamo Bianchedi vodio je važne restauratorske radove, tijekom kojih je većina baroknih dodataka srušena, dok su goli zidovi obogaćeni neogotičkim freskama. Godine 1909. u bazilici su postavljene veličanstvene orgulje, koje su obnovljene 1999. godine.

Grobnice

Grobnica svete Katarine Sijenske
Grobnica pape Benedikta XIII.

U bazilici se nalaze posmrtni ostaci mnogih slavnih osoba, papa, kardinala i drugih:

Izvori

  • Jacques Mercier, Povijest Vatikana (Vingt siècles d'histoire du Vatican), Barbat, Zagreb 2001.,
  • Marijo Milić, Pape od sv. Petra do Ivana Pavla II., Laus, Split 2000.,
  • Eric Russell Chamberlin, The bad popes, Dorset Press, 1969.,
  • Enciklopedija opća i nacionalna, Pro Leksis d.o.o. i Večernji list d.d. Zagreb,
  • Cardinals of the Holy Roman Church , [1],
  • The Catholic Encyclopedia, [2],
  • Enciclopedia dei Santi, [3].