Miozin je bjelančevina koja se nalazi u mišićima čovjeka i životinja.[1] Druga bjelančevina je aktin. Mikrofilamente dijelimo na miozinske i aktinske,[2] a obje bjelančevine nalazimo u svakoj sarkomeri.
Miozin je bjelančevina odgovorna za elastičnost i stezanje mišića, koja se zbiva na način da debele miozinske niti klize međusobno s tankim aktinskim nitima.[3] Time se mijenja konformacija miozina, a pokreće ju hidroliza adenozin-trifosfata (ATP).[3] Miozin uz aktin tvori diobeno vreteno u staničnoj diobi.[4][5]
Građen je od šest polipeptidnih lanaca i relativne je molekularne mase oko 500 000, što ga čini velikom molekulom. U mišiću miozin predstavlja blizu polovice suhe tvari.[3]
Spada u vlaknaste (fibrilne) bjelančevine, strukturne bjelančevine u animalnom tkivu, netopive u vodi.
Izvori
- ↑ Generalić, Eni. "Miozin." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 31 July 2014. KTF-Split. {Datum pristupa}. <http://glossary.periodni.com>.
- ↑ "mikrofilamenti". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40746 Pristupljeno 16. veljače 2015.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 "miozin". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41101 Pristupljeno 16. veljače 2015.
- ↑ Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 31
- ↑ Stanični ciklus eukariota, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku