Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Najade

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 436012 od 20. ožujak 2022. u 07:22 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bmz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Najade (grč. Ναιάδες, Naiádes) u grčkoj mitologiji bile su vodene nimfe koje su gospodarile nad potocima, izvorima, rijekama i fontanama.

Etimologija

Grčko ime Najada izvedenica je od riječi νάειν = "teći".

Non ih naziva i Hidrijadama ili tekućim damama (Hydriades).

Kult

Najade su štovane kao božice. Mladi su im posvećivali uvojke svoje kose, životinje su ritualno utapljanje u izvorima, a često su poredizvora prebivale i proročice.

Grci, a poslije njih i Rimljani, štovali su Najade prinoseći im žrtve i gradeći im svetišta, kako u prirodi, tako i u gradovima. Njihov se kult zadržao još i u kršćansko doba. Iz antike je sačuvan velik broj umjetničkih predmeta s njihovim likovima: oslikane vaze, reljefi i mozaici u kupalištima itd. Njihovi su kipovi i danas omiljen ukras fontana, a posebno se ističe Rutelijeva Fontana Najada na rimskome trgu Esedri. Imena Najada mogu se uočiti i na pramcima sredozemnih brodova.

Mitologija

Podrijetlo

John William Waterhouse: Undina, 1872.

Najade su bile povezivane sa slatkom vodom, baš kao što su Okeanide povezivane sa slanom vodom, a Nereide sa Sredozemljem. Kad bi se Najadino vodeno tijelo osušilo, ona bi umrla.

U najširem smislu među njih su se ubrajale Okeanide, kćeri Titana Okeana, kojih je bilo tri tisuće, i Nereide, kćeri morskog boga Nereja, kojih je bilo pedeset ili stotinu. U užem smislu Najade su bile nimfe kopnenih voda. Prema mjestu na kojem su prebivale dijelile su se u riječne, jezerske i izvorske nimfe. Život su većinom provodile u pjesmi i igri. Njihovi najomiljeniji pratioci bili su sileni, satiri i Panovi, a od bogova najviše Apolon i Hermes te boginja Artemida.

Podjela

Najade se dijele na:

Pojedinačne Najade: Abarbarea, Egla, Anhinoa, Batija, Kalijadna, Kaliroa, Kilena, Kleoharija, Kreuza, Drozera, Ehenaida, Harpina, Larunda, Leta, Lilareja, Liriopa, Lotida, Melita, Memfida (Memfis), Menta, Nomija, Orseida, Peribeja, Pitana, Praksiteja, Salmakida, Stiks, Undina, Zeuksipa, zatim korkijske nimfe Korkija, Kleodora i Melena, potom Tesalide Dafna, Menipa, Orseida i Stilba te Kefiside Argiopa, Kastalija, Kleodora, Daulida, Lileja, Melena i Mideja.

Dodiri s ljudima

John William Waterhouse: Hil i Najada, 1893.

Najade su bile često sklone ljudima, davši vlagu njihovim poljima i plodnost oranicama. Neke su Najade mineralnih izvora znale liječiti. Sudbine Najada razlikovale su se - neke su živjele na Olimpu, a neke su živjele sa smrtnim muževima, najčešće nesretno.

  • Hipsej, lapitski kralj oženio se Hlidanopom, Najadom koja mu je rodila kćer Kirenu.
  • Kad su se Aristejeve pčele utopile, konzultirao se s Najadama. Njegova ujna Aretuza pozvala ga je ispod vodene površine gdje je opran vodom iz vječnog izvora i gdje su ga savjetovale.
  • Hil (Hilas), argonaut, izgubljen je kad su ga otele Najade fascinirane njegovom ljepotom.
  • Teokrit opisuje da je pastir Dafnis ljubovao s Nomijom, Najadom. Katkad joj je bio nevjeran, a Nomija mu se osvetila oslijepivši ga.

Literatura

Vanjske poveznice